Krleža, Franjo
Krleža, Franjo, kemičar (Krapina, 8. XII. 1908 – Krapinske Toplice, 20. X. 1988). Pučku školu i malu realnu gimnaziju pohađao je u Krapini (1915–23), a na II. muškoj realnoj gimnaziji u Zagrebu maturirao je 1927. Kemiju je studirao u Innsbrucku i Zagrebu, gdje je na Filozofskome fakultetu diplomirao 1931. i doktorirao 1942. Isprva je kao asistent volontirao u Kemijskome zavodu Filozofskoga fakulteta, a zatim je kao gimnazijski profesor predavao u Varaždinu, Gospiću i Zagrebu, gdje je pred Drugi svjetski rat predavao fiziku i kemiju u IV. realnoj gimnaziji, a za rata kemiju u Domobranskoj zastavničkoj školi oružanih snaga NDH. Uređivao je časopis Priroda (1943–45), a bio je i upravitelj Zvjezdarnice. Od 1945. do 1949. radio je u industriji; bio je vanjski suradnik Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta (PMF) u Zagrebu, te 1951–54. profesor u I. gimnaziji (predavao fiziku, kemiju i matematiku). God. 1954. odselio se u Sarajevo, gdje je izabran za docenta na Filozofskome fakultetu, potom za izvanrednoga i redovitoga profesora na PMF-u. Pokrenuo je i do umirovljenja 1977. vodio Katedru za analitičku kemiju, a od 1968. do 1979. bio je direktor i predsjednik Znanstvenoga vijeća Kemijskoga instituta PMF-a. Uređivao je Glasnik hemičara i tehnologa Bosne i Hercegovine (1971–81), sudjelovao je na mnogobrojnim domaćim i inozemnim znanstvenim skupovima, a 1977. imenovan je članom Nobelova komiteta. Objavio je pedesetak znanstvenih i velik broj stručnih radova, te napisao nekoliko skripta, priručnika i udžbenika iz kemije: Kemijski afinitet i kemijska valencija (1937), Nastavni plan, metode i organizacija kemijske i fizikalne obuke (1939), Pučka fizika (1940), Osnove analitičke kemije (1964), Praktikum kvantitativne analize (1968). Bavio se i publicistikom, pišući za različite novine i časopise, a napose su vrijedni njegovi prilozi iz kulturne prošlosti Krapine, što ih je, ponekad pod pseudonimom Krapinec, većinom objavljivao u tjedniku Hrvatsko Zagorje: Krapinsko kazalište za Gaja (1936), 600. godišnjica Krapine, Krapinsko kazalište u XIX. stoljeću i Franjevački samostan u Krapini (sve 1939), Anegdote o Krapincima (1940) i dr.
LIT.: N. Trinajstić, 100 hrvatskih kemičara, Zagreb 2002. • S. Paušek-Baždar i V. Flegar, Franjo Krleža i razvitak hrvatske i bosanskohercegovačke kemije, Prirodoslovlje, 15(2015) 1–2.
I. Cesarec