Krušlin, Mihovil

Mihovil Krušlin, Na Savi, oko 1930; NMMU

Krušlin, Mihovil, slikar (Ključ Brdovečki, 4. IX. 1882 – Ključ Brdovečki, 5. VI. 1962). Osnovnu školu završio je u Šenkovcu, a u Zagrebu izučio stolarski zanat. Oko 1900. dobio je prve poduke u slikarstvu od Jose Bužana, od 1903. polazio slikarsku školu Mencija Clementa Crnčića i Bele Čikoša Sesije te 1907–11. ALU (Crnčić). Boravio 1912. u Parizu gdje je susreo M. Kraljevića. Usavršavao se i u Italiji, 1926–27. putovao po Sredozemlju i sjevernoj Africi, po povratku priredio izložbu ciklusa akvarela iz Afrike (Salon Ulrich, 1927). Djelovao je kao slobodni umjetnik u Kraljevici (1914–16), potom u Graboštanima (1916–22) i Farkaševcu (1922–40). Poslije se povukao u Ključ Brdovečki i predavao likovnu kulturu u školi u Šenkovcu. Njegova ulja na platnu, rjeđe tempere, te akvareli obiluju pejzažima i vedutama Save i Sutle, jadranskih marina, Like, Gorskoga kotara i Hrvatskoga zagorja. Naslikani u tradiciji akademskoga realizma, obogaćena izravnim promatranjem prirode, odišu lirskim ugođajem i tonskim suglasjima, a pleneristički krajolici poetičnošću. Sporadično je portretirao (Marija Fundak, 1904; Kralj Aleksandar, 1926; Maršal Tito, 1949), radio crteže, monotipije, ilustracije knjiga i zidne slike u župnim crkvama sv. Petra i Pavla u Sošicama i sv. Marije Snježne u Kamenskome. Pisao je pjesme pretežito domoljubne (Vjerni drug, 1901–03; Hrvatska, 1902). Sudjelovao je na samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Njegovo mramorno poprsje, rad Dragutina Grgasa 1975, postavljeno je 1991. ispred Društvenoga doma »Mihovil Krušlin« u Ključu Brdovečkome.

LIT.: N. Albaneže i M. Hunjak, Mihovil Krušlin, Zagreb 2010. • Krajolik u djelima prvaka hrvatskog slikarstva na prijelomu 19. i 20. stoljeća (katalog izložbe), Brdovec 2013.

A. Kaniški