kuburaška društva

kostelski kuburaši o Uskrsu 1960.

kuburaši u odori povijesne postrojbe Keglevićeva straža – Kostel

kuburaška društva, društva koja njeguju običaj uskrsnoga pucanja, odnosno streljanja iz kubure, kremenjače ili pištole, starinskoga vatrenog oružja punjenoga barutom. Tradicija pucanja tijekom uskrsnoga razdoblja u župi Kostel seže u XVI. st., kada je tim područjem ovladala plemićka obitelj Keglević. Njihova naoružana straža (banderij) u okviru proslave Uskrsa pucala je iz oružja slaveći time Isusovo uskrsnuće i čuvajući simbolički Isusov grob u noći s Velike subote na Uskrs. Tradicija proistekla iz povijesnih okolnosti, prenosila se u kostelskoj župi kao narodni običaj s koljena na koljeno. Uglavnom nepromijenjen, običaj uskrsnoga pucanja održao se do današnjih dana. Nije bio javno zabranjen ni nakon Drugoga svjetskog rata, iako vlasti nisu bile blagonaklone prema kuburašima. Od Cvjetne nedjelje pa do završne proslave na Bijelu nedjelju, točno je po danima bilo određeno kada, na koji način i u kojim crkvama kuburaši odnosno streljači pucaju, dok ostali stanovnici sudjeluju u misama i procesijama. Nakon što im zapovjednik da znak, kuburaši, poredani u krug, pucaju jedan nakon drugoga, nastojeći pritom da pucnjava traje što dulje. Oružje, nazvano kostelskom pištolom, drže u desnoj ruci, a pune ga nakon svakoga pucnja. Gledatelji za to vrijeme moraju poštivati mjere sigurnosti.

Radi očuvanja jedinstvenoga običaja 1991. osnovana je udruga Klub »Kostelska pištola«. Prvi predsjednik udruge bio je Josip Novak, a tajnik Mladen Grilec. Sadašnji predsjednik Milan Flegar na čelu je udruge od 2009. Nakon osamostaljenja Hrvatske običaj se iz Kostela proširio i na susjedne zagorske župe (Pregrada, Vinagora, Desinić, Prišlin, Taborsko, Hromec i Đurmanec) pa se od 1992. svake godine održava Smotra kuburaških društava na kojoj se društva okupljaju i razmjenjuju svoja iskustva. Od 2010. održava se na Veliku subotu kuburaški mimohod kroz Krapinu. Danas je u Zagorju registrirano četrdesetak društava. God. 2001. osnovana je u okviru udruge i povijesna postrojba nazvana Keglevićeva straža – Kostel koja u svečanim prigodama, u svim dijelovima zemlje, nastupa zajedno s ostalim povijesnim postrojbama Hrvatske vojske. Zapovjednik postrojbe, jedine takve u Krapinsko-zagorskoj županiji, naziva se nadkosteljan, dozapovjednik je kosteljan, a član postrojbe dokosteljan. Njezine svečane odore izrađene su po uzoru na sliku grofa Keglevića koja se čuva u Franjevačkome samostanu u Krapini. God. 2012. običaj uskrsnoga pucanja iz pištole proglašen je hrvatskim kulturnim dobrom i upisan u Registar kulturnih dobara RH, čime je potvrđeno da je izvorno proistekao iz Kostela, odakle su ga preuzela ostala društva iz Krapinsko-zagorske županije.

B. Brezinščak Bagola i N. Stančić Vidrač