Kušlan, Dragojlo
Kušlan, Dragojlo (Kuschland; Dragutin, Karlo), odvjetnik, političar i publicist (Krapina, 12. I. 1817 – Zagreb, 11. III. 1867). U Zagrebu je polazio gimnaziju te studij filozofije (1831–33) i prava (1833–34) na Kraljevskoj akademiji, koji je završio 1835. u Pečuhu. Od 1840. radio je kao odvjetnik u Križevcima i bio bilježnik Križevačke županije, te 1842–48. kao gradski podbilježnik i odvjetnik u Karlovcu. Pripadao je krugu liberalno orijentiranih mladih intelektualaca, s kojima je pokrenuo osnivanje nove stranke s radikalnijim socijalnim i političkim programom, koja zbog revolucije nije počela djelovanje. Njegovom zaslugom u Karlovcu je hrvatski jezik ušao u javnu uporabu i prije no što je 1847. proglašen službenim. Tijekom 1848. bio je član izaslanstva koje je vladaru u Beču podnijelo Zahtijevanja naroda, član Banskoga vijeća i zastupnik u Hrvatskome saboru te je, kao jedan od četvorice hrvatskih predstavnika, sudjelovao u radu Slavenskoga kongresa u Pragu. Kao urednik prvoga političkog lista Slavenski Jug (1848–49) zauzimao se za austroslavizam, koncepciju koja je predviđala preuređenje Habsburške Monarhije u federalnu državu ravnopravnih naroda te za teritorijalnu cjelovitost i široku autonomiju Hrvatske. U proljeće 1849. pokušao je pregovarati s predstavnicima mađarske vlade o mogućnosti stvaranja protuaustrijske koalicije. S povratkom ustavnosti 1861. postao je veliki bilježnik Zagrebačke županije do 1863, kada je kao član oporbene Narodno-liberalne stranke smijenjen. Kao saborski zastupnik (1861–67) i član Kraljevinskoga odbora za pregovore s Ugarskom (1866) bio je izuzetno aktivan u rješavanju državno-pravnih i pravosudnih pitanja. Bio je čvrst oponent austrijskoga centralizma te se zauzimao za veće građanske i političke slobode, a također je osuđivao mađarsku hegemonističku politiku i nepriznavanje autonomije i nacionalnih prava ostalim etničkim skupinama.
LIT.: V. Švoger, Zagrebačko liberalno novinstvo 1848–1852. i stvaranje moderne Hrvatske, Zagreb 2007. • T. Markus, Politička djelatnost Dragojla Kušlana 1847.–1867., Povijesni prilozi, 28(2009) 36.
I. Mandušić