Kulmer
obiteljski grb
Kulmer, plemićka obitelj podrijetlom iz Koruške, gdje se u vrelima spominje od druge polovice XIV. st. Barunski naslov s pridjevkom von Rosenpichl und Hohenstein dobili su 1654. U XVII. st. članovi obitelji služili su kao časnici na hrvatsko-slavonskoj vojnoj granici. Hrvatska grana obitelji potječe od Ferdinanda Ernsta (1667–1736), velikoga žumberačkoga kapetana, čiji je sin Ivan Josip (1702–1769) dobio 1740. hrvatski indigenat. Pripadnici obitelji imali su važnu ulogu u političkome, društvenome, gospodarskome i kulturnome životu Hrvatske. Posebno su se istaknuli Franjo (1806–1853), političar, član Carevinskoga vijeća te carski i kraljevski tajni savjetnik, koji je imao važnu ulogu u političkim zbivanjima sredinom XIX. st., potom Miroslav st. (1814–1877), general te podupiratelj gospodarskih i kulturnih društava koji je 1860. dobio grofovsku titulu, Miroslav ml. (1860–1943), gospodarstvenik, političar, sportski djelatnik i dobrotvor, te Ferdinand (1925–1998), slikar. Ženidbenim vezama bili su povezani s obiteljima Patačić, Sermage, Drašković, Oršić, Erdődy i Hellenbach. Glavni posjed obitelji bilo je vlastelinstvo Šestine, koje je 1775. brakom s Juditom Sermage stekao Ivan Emilijan (Emil, 1736–1807), sin Ivana Josipa. Bili su i vlasnici samoborskoga grada s pripadajućim vlastelinstvom te više palača u Zagrebu. Brakom Ivana Josipa s Reginom Patačić stekli su posjede Lepu Ves i Brdovec, a Ivan Emilijan spominje se i kao vlasnik Januševca. Ljudevit (1855–1933), gospodarstvenik, političar i dobrotvor, kupio je dvorac Popovec kraj Krapine 1890. Bio je član Narodne stranke te zastupnik Krapine u Hrvatskome saboru (1901–06). God. 1917. od Prve hrvatske štedionice kupio je i dvorac Dioš (Marijin Dvor) kraj Daruvara (u njegovu vlasništvu do 1923). Ljudevitov sin Franjo (Cyrill, 1885–1960) bio je veliki župan varaždinski (1918–1920). Nakon Ljudevitove smrti, Popovec je naslijedio sin mu Ivan (1888–1956), koji je zadržao samo dvorac s vrtom i vinogradom, a veći dio imanja rasprodao. Ljudevitov brat Milan (Emil, 1862–1941), mornarički časnik i komornik, kupio je od Dragutina Čegelja 1887. posjed Bračak kraj Zaboka i ondje 1889. podignuo dvorac. Iz braka s Beatom Türk imao je sinove Miroslava (1888–1943), odvjetnika i vlasnika dvorca Moslavina kraj Popovače, i Aleksandra (1890–1964), pravnika i posjednika Cernika, te oca slikara Ferdinanda. Unuka Ivana Emilijana Klotilda (1808–1892), supruga Franje Draškovića, vlasnika Opeke i Zelendvora, 1880. postala je vlasnicom Klenovnika.
LIT.: M. Obad Šćitaroci, Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja, Zagreb 1993. • G. Gregurić, Kulmer, Zabok 2009. • M. Karbić, Kulmer, Hrvatski biografski leksikon, 8, Zagreb 2013.
M. Karbić