Kušar, Stjepan

Kušar, Stjepan, teolog i filozof religije (Gornja Plemenšćina kraj Pregrade, 7. XII. 1950). Osnovnu školu pohađao je u Pregradi, potom je školovanje nastavio u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Studij teologije započeo je 1970. na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a nastavio 1971. na Papinskome sveučilištu Gregoriana u Rimu, gdje je na Filozofskome fakultetu diplomirao 1973. a na Teološkome fakultetu 1976. Na istome sveučilištu magistrirao je 1978, a doktorirao 1983. Obavljao je svećeničku službu u okolici Rima i u Zagrebačkoj nadbiskupiji, a 1986–92. u Nadbiskupskome bogoslovnom sjemeništu.

Predavao je teologiju na Institutu za teološku kulturu laika i na Filozofsko-teološkome institutu Družbe Isusove u Zagrebu od 1985. Za asistenta na Katedri za filozofiju na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu izabran je 1991, za višega asistenta 1995, a za docenta 1997. Od 1999. docent je na Katedri za dogmatsku teologiju na istome fakultetu i njezin pročelnik. God. 2000. izabran je za izvanrednoga profesora, a od 2013. predaje kao redoviti profesor na Odsjeku za povijest i Odsjeku za sociologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu.

Od 1995. do 2000. bio je glavni urednik Bogoslovske smotre. Član je Europskoga društva za katoličku teologiju i predsjednik njezine hrvatske sekcije do 2001. U izdavačkoj kući Kršćanska sadašnjost od 2001. radi kao urednik-redaktor i prevoditelj te je, među ostalim, priredio djela Josipa Turčinovića i Vjekoslava Bajsića.

Autor je mnogobrojnih knjiga s područja filozofije religije i teologije: Dem göttlichen Gott entgegen denken (1985), Spoznaja Boga u filozofiji religije (1996), Srednjovjekovna filozofija (1996), Bog kršćanske objave (2001), Filozofija o Bogu (2001), Obične stvari i slobodni Bog (2015), Filozofija u srednjem vijeku (2015), Vjera–Bog–Crkva (2018) i Skriveni Bog (2024). Prevodi s latinskoga, njemačkoga, francuskoga i talijanskoga jezika. Urednik je i prevoditelj djela O slobodi volje – De libero arbitrio (1998) Aurelija Augustina, Tria opuscula – Tri djelca (s Marijem Šikićem, 2009) sv. Bonaventure, Povijest srednjovjekovne filozofije (2013) Mariaterese Fumagallija, Beonija Brocchierija i Massima Parodija i Zašto je Bog postao čovjekom – Cur Deus homo (2014) Anselma Canterburyjskoga. Objavio je mnogobrojne članke i rasprave u različitim zbornicima te u časopisima Bogoslovska smotra, Prolegomena, Crkva u svijetu, Filozofska istraživanja i Obnovljeni život.

M. Ivanjek