Kuzmanović, Mladen

Mladen Kuzmanović

Kuzmanović, Mladen, dijalektolog i književni povjesničar (Zagreb, 20. IX. 1940 – Zagreb, 22. XI. 2001). U Zagrebu je završio gimnaziju, južnoslavenske jezike i književnosti diplomirao 1965. na Filozofskome fakultetu, gdje je 1982. magistrirao (Geneza »Balada Petrice Kerempuha« Miroslava Krleže) te 1996. doktorirao (Krležina protuslovlja i tvorbeni elementi Balada: Terezija Goričančeva). Na istome je fakultetu predavao (1965–2001) dijalektologiju hrvatskoga jezika. Gostovao je na sveučilištima u Göteborgu, Stockholmu, Oslu i Pragu. Od 1972. bio je tajnik, pomoćnik direktora i direktor (1982 –98) Zagrebačke slavističke škole te supokretač i urednik njezina zbornika (1973–76). Surađivao je u mnogobrojnim serijskim publikacijama, u časopisima 15 dana, Kaj itd. Svoj je znanstveni interes usmjerio ponajprije na kajkavski segment Krležina opusa, plod kojega su tri respektabilne autorske knjige: Rječnik i komentar Balada Petrice Kerempuha Miroslava Krleže (1972), gdje kajkavski tekst Balada tumači štokavskim istoznačnicama, istodobno ga sagledavajući unutar cjelokupna Krležina opusa, potom Kerempuhovo ishodište (1985; na temelju magistarske radnje), utvrdivši tematske krugove koji povezuju često razdovojene segmente Balada, interpretiravši njihove tematske, jezične i stilske elemente, i Krleža u sjeni Terezije: Krležina protuslovlja i tvorbeni elementi Balada: Terezija Goričančeva (1998; na temelju doktorske disertacije), gdje je, saževši dijalektološki i esejističko/književno-povijesni pristup, osvijetlio mnoge likove u Baladama, demitologiziravši Tereziju Goričančevu. Idejni je pokretač i jedan od urednika ekskluzivnoga izdanja Balada (Kervave kronike glas, 1972), urednik knjiga Stanka Lasića Mladi Krleža i njegovi kritičari (1987) i Krležologija ili povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži, 1–6 (1989–93). Značajan je i njegov rad na području cjelokupne kajkavske pisane riječi. U časopisu Kaj objavio je Primjere novije kajkavske proze, s Bibliografijom kajkavijanom časopisa »Kaj« od 1968. do 1972 (1973, 11–12), Antologiju novije kajkavske lirike, s bibliografijom antologija kajkavske književnosti od 1933. do 1974 (1975, 3–5), a u suradnji s Želimirom Mesarićem tri je stoljeća kajkavske književnosti i raznovrsnih neknjiževnih tekstova oblikovao scenskom dimenzijom »vu pet spelavanja« (Gartlic kajkavski ili Reč je materina od đemanta sakoga preštimanejša, poseban otisak časopisa Kaj 1974, prikazivan u Dramskome kazalištu »Gavella« 1973/74, snimljen za televiziju, a 1976. objavljen kao LP-ploča). Priredio je, uredio, popratio predgovorom ili pogovorom i rječnikom mnogobrojna djela kajkavskih autora: D. Domjanića (Izabrane pjesme, 1998; Pjesme, 1998), F. Galovića (Izbor iz djela, 1999; Zeleni oblak, 2000), D. Ulame (Kumrovečke plave kmice, 1978; Med kumrovečkom zemlom i nebom, 1984; Kumrovečka sul i jezik, 1985; Kumrovečki žvepleni mošt, 1986; Kumrovečki vinski kamen, 1987; Kumrovečki hudi hren, 1990; Kumrovečka krvava krv, 1991; Reči horvacke zemle, 1997), V. Šenjuga (Jesen kam odhajaš, 1986; Kiesna ljeta, 1996; Svetla i senčine, 1999), E. Fišera (Macbeth na fajruntu: sabrane i nove kajkavske pjesme: 1978.–2013., 2013) i dr. Pri Zagrebačkoj slavističkoj školi potaknuo je pokretanje biblioteke pretisaka starih i rijetkih hrvatskih knjiga Cymelia croatica (glavni i odgovorni urednik), u sklopu koje su, među ostalima, objavljeni Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja (I, 1983) Lj. Gaja, Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku (III, 1985) A. Mihanovića i Slova nad grobom Ljudevita Gaja (IV, 1989) Frana Kurelca. Urednik je pretiska djela Zrin grad i njegovi gospodari (1993) I. Kukuljevića Sakcinskoga, kao i autor tekstoloških komentara u pet knjiga pretisaka Danice horvatske, slavonske i dalmatinske/ilirske (1970–72). Uvršten je u antologiju tekstova o Petrici Kerempuhu – Kerempuhova čitanka (2002) te u izbor kritika o I. Kalinskome (Kaj, 2005, 6). Od 1998. do kraja života uređivao je Vijenac, u kojem je objavljivao crtice o životu staroga Zagreba (Čuvari vremena, 2004), kao i članke o književnosti i Krleži.

J. Lukec