Lovrečan

kapela sv. Lovre, XVII-XVIII. st.

kapela sv. Lovre, XVII-XVIII. st.

tlocrt kapele sv. Lovre

Lovrečan, naselje u sastavu općine Zlatar Bistrica, sjeverozapadno od upravnoga središta; 362 stanovnika. Razvio se u dolini Reke. U naselju se nalazi kapela sv. Lovre, jednobrodna gotička longitudinalna građevina s užim i nižim poligonalnim svetištem koja se prvi put spominje 1334. u Popisu župa Zagrebačke biskupije. Kapela je obnovljena 1666, kada je dobila svod u svetištu te oslikani strop u brodu, koji se pripisuje krugu slikarske radionice Hansa Georga Geigera. Ponovna obnova kapele uslijedila je 1768, kada su izgrađeni i zvonik i sakristija. Ispod žbuke na jugoistočnome i istočnome prozoru u donjem lijevom uglu nazire se trag niše gotičkoga prozora. Kasnobarokni glavni oltar s kipom sv. Lovre nastao je oko 1786. Na lijevome bočnom oltaru sv. Antuna Padovanskog iz približno 1742, jednom od rijetkih atektonski komponiranih retabla Hrvatskoga zagorja, nalazi se slika Sv. Antun Padovanski s djetetom, koja se pripisuje pavlinskomu slikaru I. K. Rangeru. Desni bočni oltar sv. Bartola Apostola, nastao u XVII. st., prvotno je bio glavni oltar u kapeli. Propovjedaonica, postavljena 1802, ima cilindričnu govornicu s klasicističkim ornamentima te masivni kupolasti baldahin. U niši pročelja stoji kameni kip sv. Lovre, koji je, unatoč oštećenjima, sačuvao obilježja kvalitetne skulpture prve polovice XVIII. st. Mehaničke orgulje s deset registara, jednim manualom i pedalom iz 1762. pripisuju se Antunu Römeru, graditelju iz Graza. S južne strane ceste koja povezuje Zlatar Bistricu i Zabok nalazi se jednokatna kasnobarokna kurija Lovrečan, podignuta potkraj XVIII. ili početkom XIX. st. Nekoć je pripadala obiteljima Kiš, Labaš i Rauer. Tlocrt je građevine u obliku slova »L«. Glavno pročelje ima četiri prozorske osi. Duž troosne bočne fasade u prizemlju se proteže trijem s trima visokim arkadnim otvorima. Glavno krilo prekriva visoko četverostrešno krovište, a nad bočnim je krilom niže trostrešno. Fasadne plohe kata raščlanjene su lezenskim poljima. Po katastarskom planu iz 1860. kuriju je okruživao velik perivoj. Zapadno od glavnoga krila do perivoja nalazilo se gospodarsko dvorište, a u nastavku uz zapadni rub perivoja bio je prostrani povrtnjak. U kurijalnome kompleksu danas je smještena tvrtka za proizvodnju unutarnje i vanjske stolarije Soldus d.o.o. Sa sjeverne strane naselja, uz cestu Lovrečan–Poznanovec, nalazi se poklonac – manja kapelica zatvorenoga tipa, pokrivena dvoslivnim krovićem. U zabatu je polukružna niša, u kojoj je stariji drveni kip Majke Božje.

LIT.: Krapinsko-zagorska županija – Umjetnička topografija Hrvatske, 4, Zagreb 2008.

M. Beusan i O. Martinčić