Lužnica

dvorac Lužnica, XVIII–XIX. st.

dvorac Lužnica, XVIII–XIX. st.

Lužnica, naselje u sastavu grada Zaprešića, sjeverozapadno od upravnoga središta; 27 stanovnika. Jednokatni, trokrilni barokni dvorac Lužnica ima tlocrt u obliku slova »U«. Čine ga glavno južno krilo i dva bočna krila usmjerena prema sjeveru koja zatvaraju ulazno dvorište. Na vanjskim uglovima dvorca izgrađene su jednokatne kružne kule. Pročelja su rustično obrađena u prizemlju i raščlanjena prozorskim osima u obje etaže; na prvome katu ispod polukružnih vijenaca natprozornika reljefno su oblikovana poprsja muških i ženskih likova. Bogatije je oblikovano vanjsko i dvorišno pročelje glavnoga krila: središnji rizalit sa zabatnom mansardom obuhvaća tri visoka prozora, balkon s ogradom i ulazni otvor. Tako oblikovan vanjski volumen dvorca naznačuje unutrašnju središnju dvoranu na katu otvorenu prema jugu i dvorištu. Na spoju glavnoga i bočnih krila s dvorišne strane, nalaze se neogotičke dogradnje iz XIX. st. Unutrašnjost resi drveno stubište s urezanom godinom 1791. i sačuvan izvorni namještaj (kaljeve peći). Sačuvana je kapelica Sv. križa, u kojoj se nalazi barokni drveni oltar, posvećen 1761, sa slikom Raspeća između skulptura anđela. Dvorac okružuje engleski oblikovan perivoj vjerojatno potkraj XVIII. st., a potkraj XIX. st. dobio je romantističke vrtne elemente. S jugozapadne strane dvorca nalazi se jezero. Vlasnik posjeda od 1658. bila je obitelj Čikulin, a u XVIII. st. u cijelosti ga je otkupila obitelj Moscon. Posjed potom dobiva Pavao Rauch, koji je dvorac preuredio, a možda i iznova sagradio 1791. Dvorac ostaje u posjedu obitelji Rauch do smrti baruna Gejze Raucha: udovica Ana preudala se i predala posjed Poljodjeljskoj banci u Zagrebu koja je zemlju rasparcelirala i prodala seljacima. Dvorac i posjed kupila je 1925. Družba sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskoga u Zagrebu za potrebe stanovanja časnih sestara. Prijašnja vlasnica uklonila je izvorni namještaj pa su sestre milosrdnice opremile dvorac novim namještajem i pretvorile ga u samostan. U njemu je 1940. djelovala Ženska gospodarsko-domaćinska škola. Dio posjeda i zemljišta oduzet je agrarnom reformom 1946. i nacionaliziran. Današnji oblik dvorac je dobio obnovom pročelja 1981. Sestre milosrdnice utemeljile su 2007. Duhovno-obrazovni centar Marijin dvor, koji djeluje i u novoizgrađenoj zgradi, sjeverno od dvorca.

LIT.: B. Vračić i A. Kovačić, »Marijin dvor« Lužnica, Zaprešićki godišnjak, 17(2007).

A. Kaniški