Maceljsko gorje
Maceljsko gorje, gorski masiv u sjeverozapadnome dijelu Zagorja, u graničnome prostoru prema Sloveniji. Duboko usječene doline Maceljčice i Velike Ravninščice dijele ga na zapadni viši dio s gorskim nizom Maceljska gora (718 m) –Debeli vrh (628 m), hrptom kojega prolazi hrvatsko-slovenska granica, i istočni niži dio koji čine tri usporedna niza: Bricljeva gora–Kozjan (568 m)–Vučja gora (459 m), zatim brdski niz Kamena gora (489 m)–Kukelj (450 m) te južni gorski niz koji se povijajući prema jugoistoku spušta od Velikoga stoga (521 m) prema brdu Bukov vrh (360 m) i dolini rijeke Bednje. U smjeru sjever–jug izrazita je asimetričnost između strmih osojnih padina u Sloveniji i prostranoga prigorja u Hrvatskoj, koje se postupno spušta prema dolini Krapinčice na jugu koja ga odvaja od Kostelskoga gorja. Visinske razine, raščlanjenost i rebrasta struktura reljefa s mjestimice strmim padinama i intenzivnim padinskim procesima, gdje se izmjenjuju duboko usječene doline i hrptovi brda i pobrđa, uvjetovane su geološkim strukturama, građom, hidrološkim uvjetima i različitim intenzitetom erozijskih i padinskih procesa. U građi terena dominiraju miocenske klastične naslage s tzv. maceljskim pješčenjacima, nastalima pretaloživanjem piroklastičnoga materijala što su ga izbacivali vulkani koji su pratili tektonske pokrete prije približno 20 milijuna godina. Zbog raščlanjenosti reljefa gorskih nizova, u krajobrazu dominiraju šume kitnjaka, graba i bukve. Zbog otežane prometne povezanosti, veća su naselja u dolinskim proširenjima Maceljčice i u jugoistočnoj prigorskoj zoni pobrđa, gdje je veći udio agrarnoga krajolika, ali uočljivo manje nego u drugim zagorskim prigorjima i pobrđima.
N. Buzjak