Mače (naselje)

zgrada općine 1920-ih

župna crkva Bezgrešnoga začeća Blažene Djevice Marije, XVI-XVIII. st.

unutrašnjost župne crkve Bezgrešnoga začeća Blažene Djevice Marije, XVIII. st.

Mače, naselje i općinsko središte u Hrvatskome zagorju, zapadno od Zlatara, na cesti od Zlatara prema Novome Golubovcu; 675 stanovnika. Leži u dolini Velike reke, pritoka Krapine, na približno 160 m nadmorske visine. Glavne su gospodarske grane: poljodjelstvo, vinogradarstvo, stočarstvo (pčelarstvo), a razvijene su i obrtne djelatnosti. Početci školstva na širem području Mača sežu u 1860, a 1861. u naselju je izgrađena školska zgrada, u kojoj se nastava održava sve do danas. Od udruga aktivni su DVD (1910), u okviru kojega od 1996. djeluje puhački orkestar, KUD »Ljudevit Gaj« (1980), iz kojega se 2004. izdvojila Ženska vokalna grupa »Kajda«, Tamburaški orkestar »Angeluš« (2012), Mačanske mažoretkinje (2007), Lovačko društvo »Fazan« (1945), Udruga pčelara »Gaj« (1998). Od sportskih klubova najstariji je Nogometni klub »Gaj« (osnovan 1928. pod nazivom »Rudar«, današnje ime od 1968); Šahovski klub »Gaj« (1985). Glavni je spomenik župna crkva Bezgrešnoga začeća Blažene Djevice Marije, jednobrodna građevina s polukružnim svetištem, prvi put spomenuta 1574, barokizirana u XVIII. st. Ima dvije bočne kapele, portal i zvonik (1758), ispod kojega je sakristija. U crkvi su dvije slike Ivana Zaschea (1861), propovjedaonica (oko 1780) te nadgrobni spomenik s grobom Mojsija Humskoga (1584). Crkva je potpuno obnovljena potkraj 1990-ih. Kraj crkve je jednokatna drvena župna kurija, danas ruševna, rijedak postojeći primjer drvene kurije na području Krapinsko-zagorske županije (1965. proglašena spomenikom kulture prve kategorije). U malome parku u središtu mjesta postavljeno je 1937. poprsje Stjepana Radića, rad A. Augustinčića.

Mače se prvi put spominje u pisanim dokumentima 1444. U ispravi kralja Matije Korvina iz 1488. jedini se put spominje i kaštel Mače. Sagradila ga je obitelj de Feleghaz između 1471. i 1485, no njegov izgled pa ni točan položaj danas nisu poznati. Kaštel je bio središte novovjekovnoga plemićkog posjeda koji je obuhvaćao dolinu potoka Sutinsko. Mačanski plemićki posjed oblikovao se u XV. st. izdvajanjem iz sutinskoga posjeda. Glavna gospodarska grana posjeda bilo je vinogradarstvo. Nakon izgradnje crkve, mjesto je postalo lokalno središte, u kojem su se održavali redoviti tjedni i godišnji sajmovi. U XVI. st. u posjedu obitelji Homski de Hans. Župa se prvi put spominje 1574. U drugoj polovici XIX. st. Mače je postalo sjedištem prostrane općine. God. 1944. u napadu partizana na Mače stradalo je šezdesetak domaćih ljudi koje su ustaše zatočili u općinskoj zgradi. U spomen na taj tragični događaj, 13. V. obilježava se kao Dan općine.

LIT.: D. Mudrinjak i dr., Općina Mače: jučer, danas, sutra (monografija), Mače 2013. • K. Regan, Srednjovjekovne obrambene građevine porječja Krapine (II), Kaj, 46(2013) 1–2.

D. Njegač i K. Regan