Marija Gorica (područje Općine)

karta Općine

grb Općine

kapelica Majke Božje Stalne, kraj XIX st., Celine Goričke

Marija Gorica, općina na sjeverozapadnome dijelu Zagrebačke županije, uz hrvatsko-slovensku granicu. Obuhvaća pretežito brežuljkasto područje Marijagoričkoga pobrđa (najviše točke: Kipišče 312 m, Sveti Križ 310 m i Lipa 297 m) s nizinom uz rijeku Sutlu na sjeverozapadu, površine 17,2 km². Općinsko je sjedište Marija Gorica, a najveće naselje Kraj Donji. Obuhvaća naselja (broj stanovnika, 2021): Bijela Gorica (146), Celine Goričke (119), Hrastina (144), Kraj Donji (438), Kraj Gornji (150), Marija Gorica (228), Oplaznik (75), Sveti Križ (397), Trstenik (335) i Žlebec Gorički (62). Ukupno 2094 stanovnika; stanovništvo je 2011–21. bilo u padu (-6,2%). Stanovništvo je uglavnom zaposleno u prerađivačkoj industriji i trgovini, a velik je udio dnevnih migranata zaposlenih izvan općine. Područje općine obuhvaća župa Blažene Djevice Marije od Pohođenja sa sjedištem u Mariji Gorici. Župi pripada kapela Sv. križa, koja se 1334. spominje kao župna crkva, i kapela Majke Božje Stalne u Celinama, podignuta potkraj XIX. st. Na području općine djeluje Osnovna škola Ante Kovačića u Mariji Gorici. Značajni su Nogometni klub Mladost iz Kraja Donjega (1947) i KUD »Zgubidan« (1998), a DVD-i djeluju u Mariji Gorici (1923), Trsteniku (1951) i Bijeloj Gorici (1968); vinogradari i vinari okupljeni su u udrugu »Trsje«, a udruga »Dobrota« skrbi se o starijim osobama. Zanimljivost općine paleontološki su nalazi, koje je proučavao, među ostalim, i D. Gorjanović-Kramberger. Nađeni su fosilni ostatci praslona (Deinotherium giganteum), čiji je stilizirani lik dio općinskoga grba. Najznačajniji arheološki lokalitet je → Sveti Križ s početka željeznoga doba. Marijagoričko područje pripadalo je susedgradsko-stubičkomu vlastelinstvu. Za vrijeme osmanskih prodora u XV. i XVI. st. dolazi do doseljavanja stanovništva iz Bosne, potomci kojih danas govore ikavskim govorom kajkavskoga narječja, tzv. sutlanskom ikavicom.

Područje današnje općine prije Prvoga svjetskog rata bilo je u sastavu općina Brdovec i Pušća; od 1962. do 1992. bilo je u sastavu općine Zaprešić; 1993. uključeno je u općinu Pušća, a 1995. osamostalilo se kao zasebna općina. Načelnica općine od osnutka je Marica Jančić.

M. Ivanjek i M. Novak