marijanska svetišta

karta marijanskih svetišta

marijanska svetišta, u Rimokatoličkoj crkvi, svetišta posvećena štovanju Marije, Isusove majke, kamo vjernici hodočaste iz pobožnosti, kako bi isprosili neku milost ili se pak zahvalili za dobivenu milost. Međunarodno poznata marijanska svetišta, primjerice Lourdes (Francuska), Fatima (Portugal), Loreto (Italija), Częstochowa (Poljska), Mariazell (Austrija), godišnje posjećuju milijuni hodočasnika. Od približno 80 marijanskih svetišta u Hrvata, čak tridesetak ih se nalazi u Zagorju; dijelom su to župne crkve, a dijelom filijalne kapele. Među njima su najznamenitija nacionalno svetište u Mariji Bistrici i proštenjarska svetišta Uznesenja Blažene Djevice Marije u Taborskome, Majke Božje Gorske u Loboru, Pohoda Blažene Djevice Marije u Vinagori, Majke Božje Jeruzalemske na Trškome Vrhu i Marije Snježne u Belcu. Najstarije marijansko svetište u Zagorju je loborska crkva Majke Božje Gorske, podignuta u XI. st. Vrlo je stara i crkva posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije u Tuhlju s početka XIV. st., a potom se marijanske crkve množe i drugdje (Zlatar, Mače, Bednja, Taborsko, Remetinec). Najveći broj marijanskih svetišta nastao je u XV. i XVI. st.; marijansku pobožnost osobito su širili pavlini iz Lepoglave te franjevci. Od danas postojećih marijanskih crkava najviše ih je sagrađeno u XVII. i XVIII. st., bilo da su obnovljene stare ili izgrađene potpuno nove. Crkve sagrađene u to doba arhitektonski pripadaju stilskomu razdoblju baroka i sadržavaju mnogobrojne umjetničke radove vrhunske kakvoće, po čemu su najpoznatije zavjetne crkve na Trškome Vrhu i u Belcu. Pojedina svetišta opisivana su u starijoj kajkavskoj književnosti (P. Berke, H. Gašparoti), a Majku Božju slave i mnogobrojne pučke pjesme.

Hodočašća u pojedina svetišta raspoređena su tijekom godine u skladu s Marijinim blagdanima, vezanima uz događaje iz njezina života. Marijina rođenja vjernici se spominju na blagdan Male Gospe (8. IX), o kojemu se hodočasti u tome posvećena svetišta kao i u crkve posvećene Gospinu imenu (12. IX), primjerice u Radovanu. U adventsko vrijeme pada blagdan Bezgrešnoga začeća Blažene Djevice Marije (8. XII), kojemu su posvećene crkve u Lepoglavi i Maču. Župna crkva u Klanjcu posvećena je Navještenju Blažene Djevice Marije (Blagovijest, 25. III), dok su proštenjarska crkva u Vinagori te crkve u Višnjici i Mariji Gorici posvećene Pohodu Blažene Djevice Marije (posjet noseće Marije rođakinji Elizabeti, 25. V). Najvećemu marijanskom blagdanu, Uznesenju Blažene Djevice Marije (15. VIII) posvećen je i najveći broj zagorskih crkava, među kojima su i one u Pregradi, Oroslavju, Bednji, Taborskome, Tuhlju, Zlataru i Zajezdi. Kao svojevrstan uvod u najveći marijanski blagdan blagdani su Gospe od Anđela (2. VIII), kojoj je posvećena crkva u Maruševcu, te Gospe Snježne (5. VIII), kojoj su posvećene crkve u Belcu i Risvici. Osim u vjerskome životu, marijanska svetišta imaju značajnu ulogu i u društvenome životu: mjesta su okupljanja i susretanja, pučkih svečanosti i sajmova. Glavna zagorska marijanska svetišta s marijanskim svetištima u Sloveniji povezuje → Marijanski hodočasnički put.

M. Klemenčić