Mihovljan (područje Općine)

karta Općine

grb Općine

panorama

Mihovljan, općina u središnjem dijelu Krapinsko-zagorske županije. Pretežito brežuljkasto područje sa Strugačom na jugu, obroncima Strahinjščice i Ivanščice na sjeveru te sutjeskom Sutinske toplice na jugoistoku kojom teče potok Sutinsko; površina 26,2 km². Općinsko je središte i najveće naselje Mihovljan. Obuhvaća naselja (broj stanovnika, 2021): Mihovljan (956), Frkuljevec Mihovljanski (80), Gregurovec (303), Kuzminec (338) i Sutinske Toplice (0). Ukupno 1677 stanovnika (2021); broj stanovnika bio je 2011–21. u padu (-13,5%). Uz bavljenje poljodjelstvom, stanovništvo je zaposleno u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu, i to uglavnom izvan općine. Područje općine uglavnom pripada župi sv. Mihaela Arkanđela, sa sjedištem u Mihovljanu. Osnovna škola Ljudevita Gaja, u Mihovljanu ima područni razredni odjel u Gregurovcu, gdje je škola otvorena 1932, te područnu školu u Novome Golubovcu u istoimenoj općini. Na području općine, većinom u Mihovljanu, djeluju DVD (1930), KUD Mihovljan (2002), Lovačko društvo »Trčka« (1998), Udruga vinogradara, vinara i podrumara »Lucen« (2009) te Nogometni klub Rudar (1937). Tamburaško društvo »Bisernica« nastavlja pučku glazbenu tradiciju Gregurovca, gdje je 2014, zaslugom pjesnika I. Jembriha, otvoren i etnomuzej sa zavičajnom knjižnicom. Na samoj granici općine s općinom Mače nalazi se termalno lječilište Sutinske toplice, danas zapušteno. Mihovljan je tradicionalno općinsko središte; za Austro-Ugarske općina je, u sastavu kotara Zlatar, obuhvaćala područje današnjih općina Mihovljan i Novi Golubovec; od 1962. do 1992. područje današnje općine bilo je u sastavu općine Zlatar Bistrica. Današnja općina ustrojena je 1993. Dosadašnji načelnici: Vladimir Miholić (1993–96), Slavko Jembrih (1996–2001), Stjepan Ferketin (2001–05) i Zlatko Bartolić (od 2005).

M. Novak