Milengrad (Melengrad)

ostatci utvrde, XIV. st.

tlocrt utvrde

Milengrad (Melengrad), srednjovjekovna utvrda na južnim padinama Ivanščice, 2 km sjeverozapadno od Zajezde. Bila je sjedište istoimenoga vlastelinstva, koje se u dokumentima prvi put spominje 1309, kada je iz ruku Lorandova sina Mikca prešla u ruke obitelji Herković (Herkfy), pripadnici koje su po utvrdi nosili pridjevak iz Zajezde. U njihovu je posjedu bio sve do 1536, kada je udajom Katarine Herković za Nikolu Patačića polovica vlastelinstva i utvrde prešla u ruke Patačića, da bi nakon izumrća Herkovića polovicom XVII. st., Patačići postali njezinim jedinim gospodarima. Nakon što su Patačići sagradili kraj Zajezde novi barokni dvorac, srednjovjekovnu su utvrdu zapustili, pa se ona već 1683. spominje kao napuštena utvrda (arx deruta).

Ostatci Milengrada nalaze se na vrhu s triju strana strme kamene stijene, koja je prirodnim usjekom s istočne te obrambenom grabom s južne strane odvojena od masiva Ivanščice. Utvrda je u tlocrtu nepravilan višekutnik, u koji se ulazilo pokretnim mostom preko duboke prirodne provalije kroz prizemlje palasa. Čitavim istočnim potezom utvrde dominira razmjerno dobro sačuvana baterijska kula polukružnoga tlocrta s kraja XV. ili početka XVI. st., podignuta radi nadzora prilaza utvrdi i zaštite pokretnoga mosta, zbog čega su njezini sjeverni i istočni zidovi, okrenuti smjeru pristupa utvrdi i vratima, deblji od južnoga. Dalje prema jugozapadu kvadratna je kula podignuta radi zaštite južnoga bedema te nadzora jarka uz nju. Unutrašnjošću Milengrada dominira prostrano dvorište, u sjeveroistočnome uglu kojega se nalazi dvokrilni dvokatni palas oslonjen na istočni i sjeverni bedem. U razmjerno dobro sačuvanim vanjskim zidovima palasa nalazi se više kruškastih puškarnica, prozorske niše s bočnim klupama te konzole, koje su nosile zidane nužnike te kamine, dok vrhom palasa dominiraju ostatci prsobrana s kruništem.

LIT.: Gj. Szabo, Spomenici kotara Krapina i Zlatar, Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva, 13(1913–14) 1. • isti, Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb 1920. • K. Sudec i D. Hrelja, Milengrad: zagonetna utvrda, Varaždin 2011.

K. Regan, A. Kaniški i K. Filipec