Mirkovec

panorama

dvorac, XVII–XX. st.

tlocrt prizemlja dvorca

Mirkovec, naselje u sastavu općine Sveti Križ Začretje u dolini rijeke Krapinčice, jugoistočno od upravnoga središta; 457 stanovnika. Na istočnoj padini nalazi se ranobarokni jednokatni trokrilni dvorac Mirkovec. Najstariji je dio istočno krilo, jednokatna pravokutna kurija iz XVII. st. (imala je ploču s uklesanom godinom 1644). Krajnja dvorana kurije imala je tabulat, ostale prostorije svođene su bačvasto. Pročelja su rastvorena prozorskim osima (u prizemlju puškarnice). U XVIII. st. prigrađeni su sjeverno i zapadno krilo, pod nepravilnim kutom i pomakom u liniji pročelja. Pravokutne prostorije većinom su svođene bačvasto i prozorima usmjerene na pročelja. Dvorišna pročelja rastvorena su ostakljenim, arkadiranim hodnicima koji se nastavljaju na dograđenome stubišnom tijelu na zapadnome krilu (početak XX. st.). Vanjska pročelja rastvorena su prozorskim osima. Najveća dvorana sjevernoga krila istaknuta je rizalitom i ulaznim portalom, izmaknutim od središta pročelja. Dvorac je ime dobio po obitelji Mirkoczy (Mirkovečki), a vlasnici su bile i obitelji Špičko, Škarica, Bedeković i Sermage. Ernest Vranyczany-Dobrinović kupio ga je 1892. Posljednji vlasnici bili su obitelji Halle i Berger. Uz dvorac je izgrađen pejzažni perivoj u duhu engleske vrtne arhitekture s ribnjacima. Sačuvani su ostatci perivoja i dio namještaja. U dvorcu je danas smješten dom za psihički bolesne odrasle osobe.

A. Kaniški