Mrazović, Matija
Mrazović, Matija, političar, odvjetnik i publicist (Visoko, 24. II. 1824 – Zagreb, 13. IX. 1896). Završivši Pravoslovnu akademiju u Zagrebu, 1848. dodijeljen je Banskoj vladi kao odvjetnički vježbenik, a nakon što je hrvatska vojska prešla Dravu vojnoj komisiji u Varaždinu. Nakon položenoga odvjetničkog ispita 1849, radio je pri Banskome stolu u Zagrebu do 1850, kad je otvorio odvjetnički ured. Publicistički rad započeo je 1846. u Gajevim Novinama horvatsko-slavonsko-dalmatinskima, a 1848–50. surađivao je u Slavenskome jugu i Jugoslavenskim novinama. God. 1853–54. izdavao je časopis Pravnik, a od 1860. političkim člancima surađivao je u novopokrenutome Pozoru, kojemu je 1867. bio i glavni urednik. Zbog članaka u Zatočniku o konzorciju za isušivanje Lonjskoga polja, koji su kompromitirali bana Levina Raucha, optužen je 1871. s Ivanom Vončinom i Josipom Miškatovićem. God. 1861. i 1865–67. biran je za zastupnika Hrvatskoga sabora kao član Narodne stranke, u kojoj je imao istaknutu ulogu do 1880. Zalagao se za uređenje državnopravnoga odnosa s Austrijom neovisno o Ugarskoj, za političko ujedinjenje Južnih Slavena unutar Austro-Ugarske Monarhije, a kao član hrvatske deputacije pregovarao je o reviziji Hrvatsko-ugarske nagodbe. God. 1880. zbog oportunističke politike Narodne stranke prilikom osnivanja tzv. Davidove škole, napustio je stranku i osnovao Neodvisnu narodnu stranku s programom ujedinjenja Trojedne Kraljevine i zauzimanja za njezinu državnu i financijsku samostalnost. Biran za gradonačelnika Zagreba 1879–81, istaknuo se u poboljšanju komunalnih uvjeta grada, kao i u otklanjanju posljedica potresa 1880.
LIT.: Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925., Zagreb 1925. • Obzor: spomen knjiga 1860–1935, Zagreb 1936. • Enciklopedija Jugoslavije, 6, Zagreb 1965. • P. Požar, Leksikon povijesti novinarstva i publicistike, Split 2001.
V. Dugački