neolitik

neolitik, najmlađe razdoblje kamenoga doba. Traje od približno 6000. do oko 3000. pr. Kr., a obilježavaju ga poljodjelsko i stočarsko gospodarstvo, podizanje stalnih i organiziranih naselja te izradba keramičkoga posuđa i predmeta od pečene gline. U neolitičkim naseljima, u skladu sa zemljopisno-ekološkim čimbenicima, gradi se više tipova staništa i nastamba, poput zemunica i poluukopanih kuća te raznovrsnih nadzemnih građevina koje čini nabijeni zemljani pod, zidovi od pletera (osnova konstrukcija od drva isprepletenoga šibljem i premazanoga zemljom), drva, kamena i dr. Neolitičke kulture, koliko je poznato po slučajnim nalazima, nastaju najčešće na blago povišenim obroncima, terasama u blizini potoka, rječica ili močvara. Pri izradbi kamenoga oruđa i oružja prvi se put primjenjuje tehnika glačanja i poliranja.

Razmjerno velik broj slučajnih nalaza glačana kamenog oruđa i oružja potječe iz brdovita područja oko Klanjca, Krapine, Lepoglave, Trakošćana, Višnjice, Ivanca i Zlatara. Kamene sjekire i batovi ne mogu se bez popratnih nalaza točnije datirati, ali njihov broj kao i sirovina, koje ondje ima u izobilju, svjedoče o lokalnoj proizvodnji tijekom neolitika ili eneolitika. Neolitik je najslabije poznato prapovijesno razdoblje u Zagorju, a istraživanja na području Budinščine, gdje se pretpostavlja da se nalazilo sojeničko naselje iz toga razdoblja, tek djelomično popunjavaju tu sliku. Sačuvani ulomak keramičke posude s toga lokaliteta neizravan je dokaz o postojanju neolitske linearnotrakaste kulture.

LIT.: S.Dimitrijević, Problem neolita i eneolita u sjeverozapadnoj Jugoslaviji, Opuscula archaeologica, 5(1961). • T.Težak-Gregl, Kultura linearnotrakaste keramike u središnjoj Hrvatskoj: korenovska kultura Zagreb 1993.

K. Filipec