nogomet

susret krapinskoga Zagorca (igrači u majicama s V-izrezom) i zagrebačkoga Dinama, 1954, Krapina

nogomet. Kao i u drugim dijelovima Hrvatske, u Zagorju najpopularnija i najraširenija sportska igra. Prvi nogometni klub na zagorskome području osnovan je 1908. u Krapini u okviru sportskoga društva Danica. Većim dijelom svoje povijesti krapinski nogometni klub nosio je naziv Zagorec. Prije Drugoga svjetskog rata klubovi su osnovani i u Zlataru (1922), Savskome Marofu (1925), Donjoj Stubici (1926), potom Oroslavju, Maču i Novome Marofu (1927), u Bedekovčini i Konjščini (1928), Zaprešiću (1929), Mariji Bistrici (1932), Ivancu (1934), Velikome Trgovišću (1936), Klanjcu, Zaboku i Svetome Križu Začretju (1938). Nakon Drugoga svjetskog rata osnovani su klubovi i u drugim većim mjestima pa i mnogim manjim; neki od njih djelovali su stalno, a neki s prekidima. Uz rijetke iznimke, svaki klub uredio je i vlastito igralište. Do 1990. zagorski klubovi uglavnom su se natjecali u područnim natjecanjima u Zagorju, a samo najuspješniji povremeno su se natjecali u ligama varaždinskoga ili zagrebačkoga područja (primjerice, Zagorec iz Krapine u 1950-ima i Oroteks iz Oroslavja u 1960-ima). Najvišu razinu natjecanja dosegnuli su Mladost iz Zaboka, koja je 1961. nastupila u razigravanju za popunu druge savezne lige, i krapinski Zagorec, koji je 1986–87. nastupao u drugoj ligi. Nakon 1990. najuspješniji je ponovno bio Zagorec iz Krapine, koji se u 1990-ima natjecao na drugoligaškoj razini, a u sezoni 1997–98, nakon osvojenoga drugog mjesta u drugoj ligi, sudjelovao je u razigravanju za popunu prve Hrvatske nogometne lige. Razinu drugoligaškoga natjecanja u sezoni 2014–15. uspjela je dosegnuti i Bistra. Trećeligašku razinu natjecanja dosegnulo je nekoliko zagorskih klubova (Stubica iz Donje Stubice, Regeneracija Mladost iz Zaboka, Oštrc iz Zlatara, Ivančica iz Zlatar Bistrice, Tondach iz Bedekovčine, Ivančica iz Ivanca), ali se nisu dulje održali na toj razini. Izdvojeno valja promatrati, po rezultatima neupitno najjači klub sa zagorskoga područja, → Inter iz Zaprešića, osobito u razdoblju nakon 1990, kada je postao prvoligaški klub, no po mnogim obilježjima to je ponajprije jedan od zagrebačkih klubova, a ne lokalni zagorski klub. Među razmjerno malobrojnim ženskim nogometnim klubovima najbolje rezultate dosad je ostvarila ekipa Pregrade, osnovana 1999.

U Krapinsko-zagorskoj županiji u sezoni 2015–16. bilo je registrirano 30 klubova s približno 4000 nogometaša u svim uzrastima. U najvišem stupnju, u trećoj Hrvatskoj nogometnoj ligi, natječe se Zagorec iz Krapine, dok su Radoboj, Mladost iz Zaboka, kao i Savski Marof, članovi Međužupanijske lige Središte. Ostali klubovi natječu se u u prvoj i drugoj županijskoj ligi. Sastav prve županijske nogometne lige: Tondach (Bedekovčina), Zagorec (Veliko Trgovišće), Straža (Hum na Sutli), Mladost (Marija Bistrica), Gaj (Mače), Rudar (Dubrava Zabočka), Inkop (Poznanovec), Klanjec, Rudar (Mihovljan), Stubica (Donja Stubica), Schiedel (Novi Golubovec), Jedinstvo (Sveti Križ Začretje), Vatrogasac (Brezova) i Pregrada. U drugoj županijskoj ligi natječu se: Oštrc (Zlatar), Matija Gubec (Gornja Stubica), Oroslavje, Ivančica (Zlatar Bistrica), Đalski (Gubaševo), Mladost (Belec), Desinić, Toplice (Krapinske Toplice), Lobor, Omladinac (Dubrovčan), Milengrad (Budinščina) i Sloga (Konjščina).

Klubovi sa zaprešićkoga područja, osim Intera i Savskoga Marofa, u sezoni 2015–16. natjecali su se u ligama Nogometnoga saveza zagrebačke županije. U Jedinstvenoj zagrebačkoj županijskoj ligi bili su Bistra, Laduč, Sutla (Šenkovec) i Vatrogasac (Zdenci), dok su Pušća, BSK (Brdovec), Sava (Drenje), Mladost (Kraj Donji), Croatia (Pojatno), Mladost (Luka), Dinamo (Jakovlje), Vrh (Kraljev Vrh) i Zaprešić bili u nižim stupnjevima natjecanja.

Na ivanečkome području djeluju klubovi Ivančica (Ivanec), Lepoglava, Vinica, Rudar (Ladanje Donje), Vratno, Mladost (Margečan), Mladost (Klenovnik) i Vindija (Voća Donja). Najstariji i dosad najuspješniji klub je Ivančica, osnovana 1934. pod nazivom Viktorija. Uspješna je bila 1978, kada se natjecala u Zagrebačkoj zoni te u 2000-tima, kada se natjecala u trećoj Hrvatskoj nogometnoj ligi. Od klubova s novomarofskoga područja, na najvišoj razini natjecanja je Novi Marof, koji se natječe u Međužupanijskoj nogometnoj ligi Čakovec–Varaždin. U županijskim ligama natječu se Čevo iz Podevčeva, Mladost iz Varaždinskih Toplica i Polet iz Tuhovca.

Iz zagorskih klubova potekli su mnogobrojni nogometaši koji su karijeru nastavili u većim klubovima, najčešće u Varaždinu ili Zagrebu, a neki od njih dosegnuli su i međunarodnu razinu. Od vrhunskih nogometaša koji su se rodili i započeli igrati nogomet u Zagorju, najistaknutiji je nedvojbeno državni reprezentativac i olimpijac → Željko Matuš. Obiteljskim su podrijetlom iz Zagorja još neki vrhunski nogometaši različitih naraštaja, primjerice Branko Zebec u 1950-ima (poslije i uspješan trener), Velimir Zajec u 1970-ima i 1980-ima, Robert Prosinečki u 1990-ima te Andrej Kramarić nakon 2010.

LIT.: B. Piljek, Povijest zagorskog nogometa, Zabok 2023.

S. Tršinski, V. Vuger i R.