Nova godina

Nova godina (Novo leto, Mlado leto), početak, prvi dan godine; po građanskome kalendaru obilježava se 1. I. Iako je u kršćanskoj tradiciji izvorno bila svjetovna svečanost, s vremenom je postala i crkvenim blagdanom (od Drugoga vatikanskog koncila na taj se dan slavi Marija Bogorodica). U zagorskoj tradiciji dio je božićnih običaja u širem smislu. Na Staro leto u crkvama su se držale mise zahvalnice koje su se obvezno posjećivale. Iz svake kuće na misu je odlazio barem jedan ukućanin kako bi doznao važne podatke iz života župe koje je na temelju župnih knjiga priredio župnik. Nova godina katkada se naziva i »drugim Božićem«. U prošlosti su na taj dan rano ujutro kuće obilazili poležari, čestitari (isključivo muškarci, ponajprije dječaci, jer se vjerovalo da žene donose nesreću, koja bi dotičnu kuću pratila cijelu godinu), koji su čestitali, zaželjeli sreću i dobro svim ukućanima, jeli i pili ponuđeno te brzo odlazili kako bi sreća ostala u kući. O mladome ljetu govori i općeprihvaćeni hrvatski božićni napjev, svojevrsna hrvatska božićna himna Narodi nam se kralj nebeski, koja spominje dane Božića i božićevanja kao kalendar i koledanje, općeprihvećeno u svim našim krajevima. Nova se godina dočekivala manje svečano nego što se dočekivao Božić, no ipak se pazilo što se toga dana blaguje: obvezno pečeni odojak ili svinjsko meso jer se smatralo da se taj dan mora jesti pajcek, koji ruje prema naprijed, a ne perad koja svojim nogama čeprka uokolo i »rasipa gospodarstvo«.

J. Barlek