novomarofski veleposjed

novomarofski veleposjed, novovjekovno zemljišno dobro uz istočnu granicu Hrvatskoga zagorja prema Kalničko-križevačkoj regiji. Nalazio se u sastavu Varaždinske i Križevačke županije. Obuhvaćao je jugoistočne i sjeveroistočne obronke Ivanščice, dolinu srednjega toka rijeke Bednje te područja uz gornji tok rijeke Lonje. Na sjeveru je graničio s plemićkim posjedima okupljenima oko Vidovca, Biškupca i Jakopovca, na istoku s topličkim, kalničkim i čanjevskim vlastelinstvom, na jugu s bisaškim vlastelinstvom te moravečkim plemićkim distriktom, a na zapadu s konjščinskim, belečkim te zajezdskim vlastelinstvom. Središte veleposjeda nalazilo se u dvorcu Novi Marof. Njegovu jezgru činilo je grebengradsko vlastelinstvo, koje je ženidbom s Elizabetom Batthyány stekao Juraj I. stariji Erdődy iz Jurjeva ogranka ugarske grane obitelji tijekom prve polovice XVII. st. Nakon što je 1740. car i kralj Karlo IV. Habsburgovac prodao grofu Ladislavu Erdődyju Novomarofskomu belsko-ivanečko vlastelinstvo za 80 000 forinti, nastao je novomarofski veleposjed, kojemu je potkraj XVIII. st. pridruženo još i gotalovečko vlastelinstvo. Kao trojedno vlastelinstvo novomarofski veleposjed održao se do 1817, kada je nakon 54 godine parničenja belsko-ivanečko vlastelinstvo oduzeto Erdődyjima te vraćeno nasljednicima obitelji Pethő de Gerse po ženskoj lozi. Preostali dijelovi novomarofskoga veleposjeda nalazili su se u vlasništvu Erdődyja sve do ukidanja kmetstva 1848, kada je od njega odvojeno područje nekadašnjega rustikala grebengradskoga i gotalovečkoga vlastelinstva. Vlasništvom obitelji Erdődy taj je veleposjed bio do 1923, kada je Rudolf II. kao posljednji pripadnik obitelji rasprodao veleposjed i dvor Novi Marof te se iselio iz Hrvatske.

LIT.: E. Laszowski, Greben, Prosvjeta, 4(1896) 21. • isti, Povjesne crtice o gradu Beli u županiji Varaždinskoj, Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva, 7(1903–04) 2. • Gj. Szabo, Spomenici kotara Krapina i Zlatar, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 13(1914) 1. • isti, Spomenici kotara Ivanec, ibid., 14(1919) 1. • J.Adamček, Vlastelinstvo Greben, Kaj, 6(1973) 4–5. • M. Kraš, Ivanec: prilozi povijesti Ivanca do 1940. godine, Varaždin 1996. • M. Kevo i A. Novak, Podjela kastruma i vlastelinstva Greben krajem 14. stoljeća: neki aspekti unutarnjega razvoja svjetovnoga vlastelinstva, Ascendere historiam (zbornik), Zagreb 2014.

K. Regan