Očura

panorama

kapela sv. Jakova, kraj XV. st.

kapela sv. Jakova, kraj XV. st.

Očura, u reljefnome smislu, najzapadniji dio planinskoga masiva Ivanščice, što ga rijeka Očura (Očurščica) svojom sutjeskom dijeli od Strahinjščice na zapadu. Najviši vrh Kozjan ili Očura visok je 725 m. Uz rijeku Očuru smješteno je i istoimeno naselje (58 stanovnika), u sastavu općine Novi Golubovec. U kulturno-povijesnome smislu pojam Očura odnosi se na šire područje pa je njime obuhvaćeno i gorsko područje zapadno od sutjeske Očure, reljefno dio Strahinjščice, gdje se iznad sela Gorjani Sutinski (općina i župa Radoboj) nalazi kapela sv. Jakova (izvorno posvećena Blaženoj Djevici Mariji), jedna od najvećih gotičkih crkava Hrvatskoga zagorja. Iako se lokalitet ranije spominje kao pavlinski posjed, kapela se prvi put u izvorima spominje 1639. Bila je filijalna kapela župe Mihovljan sve do 1789, kada je pripojena župi Radoboj. Jednobrodna je građevina, s užim i neznatno nižim svetištem s potpornjacima te sa sakristijom na sjevernoj strani. Zvonik (danas potpuno rekonstruiran) prislonjen je uz sjevernu stranu svetišta. Kapela je znatno stradala u Drugome svjetskom ratu, te je dugi niz godina bila obnavljana. Neki povjesničari umjetnosti (Ljubo Karaman, Tihomil Stahuljak i dr.) datiraju crkvu u XIV. st., dok Diana Vukičević-Samaržija smatra da se, iako tipološki potječe iz XIV. st., po svodu i ostalim elementima elevacije može datirati u kraj XV. st. Unutrašnjost kapele u XV. st. bila je oslikana freskama (nisu sačuvane). Barokni glavni oltar Blažene Djevice Marije bio je u kapeli postavljen 1726, a bočni oltari 1754. Slike sv. Antuna Padovanskoga i sv. Josipa, koje su se na njima nalazile, sačuvane su i obnovljene, a privremeno se nalaze u Muzeju seljačkih buna u Gornjoj Stubici. Kasnogotički kip Majke Božje s Djetetom, izrađen 1510. kao dio gotičkoga krilnog oltara, bio je do 1947. dio baroknoga glavnog oltara. Danas se nalazi u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu.

LIT.: D. Kozina, Općina Radoboj, Radoboj 2007. • Krapinsko-zagorska županija – Umjetnička topografija Hrvatske, 4, Zagreb 2008.

M. Klemenčić i O. Martinčić