Opeka

dvorac Opeka, oko 1900.

arboretum Opeka

arboretum Opeka

Opeka, jednokatni barokni dvorac s raskošnim perivojem, smješten u naselju Marčan u općini Vinica, Varaždinska županija. Naziv dvorca potječe od opeka koje su se proizvodile u ciglani u neposrednoj blizini dvorca. Prva faza izgradnje datira se u 1674, koja je zabilježena na ulaznome portalu s natpisom o gradnji u doba Nikole Keglevića, otkada potječe glavnina zidane strukture dvorca. Sjeverno krilo dvorca podignuto je na kat, južno krilo je u razini prizemlja, kao i istočno krilo koje ima podrum. Najranijoj fazi izgradnje pripisuju se bačvasto svođene prostorije podruma s trokutnim susvodnicama i križno svođeni hodnici istočnoga i južnoga krila (vjerojatno i sjevernoga, no ondje su svodovi promijenjeni). Početkom XVIII. st. dvorac je nakratko pripao obitelji Nádasdy, ali su udajom Marije Magdalene Nádasdy za Ivana IV. Draškovića vlasnicima Opeke i Zelendvora postali Draškovići, koji su ga posjedovali sve do sredine XIX. st. Tada su na dvorcu izvedeni veći zahvati izgradnjom novih svodova u obliku čeških kapa, aneksa uz južno krilo te rizalita na istočnome pročelju. S obzirom na to da grof Franjo Drašković nije imao muških potomaka, udajom njegove kćeri Ferdinande 1852. za grofa Marka Bombellesa st. vlasnikom Opeke i Zelendvora postaje obitelj Bombelles. U tome razdoblju dvorac je doživio radikalnu obnovu u duhu historicizma. Tada je, među ostalim, prigrađeno malo krilo u sjeverozapadnome dijelu dvorca, izgrađene su terase i kula na glavnome jugoistočnom pročelju.

Za vrijeme Drugoga svjetskog rata dvorac i park ostali su neoštećeni. U vlasništvu obitelji Bombelles dvorac je bio do 1945, kada je nacionaliziran. Tijekom 1950-ih godina prenamijenjen je za rezidenciju Josipa Broza - Tita, odnosno za njegov smještaj prilikom boravka u lovištima Zelendvor. U tu svrhu izvedena je manja adaptacija, no Tito je ondje boravio samo nekoliko puta. Od 1958. u dvorcu je djelovala škola, potom je u njemu bio smješten učenički dom. Potkraj 1960-ih godina pokrenuta je inicijativa za smještaj građe varaždinskoga Državnog arhiva u dvorcu, pa je angažiran Restauratorski zavod Hrvatske, koji je 1969. izradio idejne skice obnove, ali do obnove tada nije došlo. Novo uređenje za potrebe ustanove Arboretum Opeka iz Vinice planirano je 1980-ih. Nakon započetih radova obnova je obustavljena, a dvorac je počeo ubrzano propadati. Obnova je pokrenuta 2022. u okviru EU projekta. Dvorac je u potpunosti obnovljen 2024. Od te godine sjedište je Regionalnoga centra kompetentnosti u poljoprivredi, u skolpu Srednje škole »Arboretum Opeka«.

arboretum Opeka. Početci parka uz dvorac i njegovo smišljeno plansko oblikovanje datiraju s početka XIX. st., dok formiranje kompleksa kakav je danas započinje 1850-ih godina, kada vlasnik posjeda postaje Marko Bombelles st., koji je, po načelima krajobraznoga oblikovanja, pretvorio prostor oko dvorca u perivoj engleskoga, romantičarskoga stila. U povoljnim klimatskim uvjetima uspješno su uzgojene brojne egzotične vrste, koje je Bombelles donosio sa svojih putovanja. Zbog iznimnih umjetničkih, dendroloških, znanstvenih, kulturno-povijesnih i drugih vrijednosti arboretum je od 1947. zaštićen Zakonom o zaštiti prirode kao najstariji spomenik parkovne arhitekture u Hrvatskoj. Kompleks dvorca i arboretuma od 2007. zaštićeno je kulturno dobro RH. Područje površine od oko 60 ha podijeljeno je na ravničarski dio, u kojem se nalazi dvorac i izrazito parkovno oblikovani dio perivoja, te brežuljkasti dio s očuvanom ili djelomično očuvanom šumskom vegetacijom, oblikovanom kao park-šuma. U arboretumu se nalazi više od 100 000 primjeraka različitih biljnih vrsta podrijetlom iz Japana, Kine, Tibeta, Kavkaza, Sjeverne Amerike i Europe.

LIT.: M. Obad Šćitaroci, Dvorci i perivoji Hrvatskog zagorja, Zagreb 2005. • S. Kopjar iA. Car, Arboretum Opeka – najstariji zaštićeni objekt parkovne arhitekture u Hrvatskoj, u: Botanički vrtovi i arboretumi Hrvatske, Zagreb 2011. • P. Puhmajer, Građevni razvoj dvorca Opeka u Marčanu (Vinica), Portal, (2012) 3.

A. Kaniški i R.