Oroslavje (područje Grada)

karta područja Grada

grb Grada

panorama

Oroslavje, područje gradske uprave u južnome dijelu Krapinsko-zagorske županije. Obuhvaća nizinu rijeke Krapine na sjeveru i zapadu te pretežno brežuljkasto područje s dolinama potoka Krčinec, Conec te Štakorova i Topličkoga (Topličine) potoka, ukupne površine 32 km². Upravno je sjedište, najveće i jedino urbano naselje Oroslavje (3253 stanovnika, 2021). Ostala naselja imaju ruralna obilježja (broj stanovnika, 2021): Andraševec (831), Krušljevo Selo (486), Mokrice (697), Stubička Slatina (560). Ukupno 5834 stanovnika; stanovništvo je 2011–21. bilo u padu (-5,0%).

Stanovništvo je zaposleno u industriji (→ TPK Orometal, → Birotehnik, → AquafilCRO, Bulgari Filati, Pireko, Eko-flor plus, Alfametal), građevinarstvu, trgovini, ugostiteljstvu, obrazovanju i javnoj upravi. Velik broj dnevnih migranata radi u drugim gradovima i općinama te izvan županije. Područje gradske uprave pripada župi Uznesenja Blažene Djevice Marije sa sjedištem u Oroslavju. Osnovna škola Oroslavje, osnovana 1862, ima područnu školu u Krušljevu Selu. U Oroslavju djeluje i Srednja škola Oroslavje, kao samostalna ustanova osnovana 1973. Na području gradske uprave djeluju DVD Oroslavje (1927), DVD Stubička Slatina (1946), Planinarsko društvo »Runolist« (1928), Lovačko društvo Mokrice (1945), Lovačko društvo »Kuna« (1998), KUD Sloboda (1978), Udruga uzgajivača haflinger konja (2007) i dr. Kulturno-prosvjetnomu životu pridonose → Gradska knjižnica Oroslavje, osnovana 1949, te → Otvoreno učilište Oroslavje, osnovano 1994.

Oroslavje je u XIX. st. pripadalo općini Donja Stubica, a 1900. formirana je općina Oroslavje. Od 1962. do 1992. područje današnje gradske uprave bilo je u sastavu općine Donja Stubica. Nakon uvođenja novoga ustroja u RH (1993), Oroslavje je isprva bilo općina, a status grada dobilo je 1997. Dosadašnji načelnici i gradonačelnici: Petar Grljač (1993–97), Milan Babić (1997–2001), Davor Gredičak (2001–05), Janko Knezić (2005–07), Ivan Tuđa (2007–17), Emil Gredičak (2017–21) i Viktor Šimunić (od 2021).

M. Novak