Patačić, Adam

Adam Patačić, Dictionarium latino-illyricum et germanicum, rukopis, 1772–80.

Patačić, Adam (Aleksandar), leksikograf (Kaštel, danas dio Karlovca, 18. II. 1716 – Kalocsa, Madžarska, 19. VII. 1784). Sin Mihovila Nikole Antuna i Pudencijane Barbare. Školovao se kod isusovaca u Zagrebu, potom je studirao filozofiju u Beču i teologiju u Rimu, gdje je 1739. zaređen za svećenika. Iste godine povjereno mu je vođenje župe i obiteljske kapele u Vrbovcu, a 1741. imenovan je zagrebačkim kanonikom, vaškim (1745) i goričkim (1749) arhiđakonom te je u ime zagrebačkoga Kaptola obavljao zapovjedničku službu u dubičkoj tvrđavi. Po nalogu carice Marije Terezije, 1750. kao potpukovnik kostajničke pukovnije bio je član povjerenstva za smirivanje bune krajišnika (Kijukova buna) na Vojnoj granici, nakon čega je postao savjetnik u Ugarskoj dvorskoj kancelariji. God. 1759. imenovan je biskupom u Velikome Varadinu (danas Oradea u Rumunjskoj) i 1776. kaločkim nadbiskupom. Od 1777. bio je predsjednik Kraljevskoga vijeća Sveučilišta u Budimu. U rukopisu je ostao njegov opsežni latinsko-hrvatsko-njemački rječnik Dictionarium latino-illyricum et germanicum, pisan između 1772. i 1780, kojemu je osnova kajkavsko narječje, pa predstavlja bogatu riznicu kajkavskoga književnog jezika u XVIII. st.; djelo je danas pohranjeno u kaptolskoj knjižnici u Kalocsi. Ondje je podignuo novi nadbiskupski dvor, u kojemu je držao stalni zbor i orkestar koje su vodili Michael Haydn (1760–65) i Carl Ditters von Dittersdorf (1765–69). Pokopan je u stolnoj crkvi u Kalocsi.

LIT.: Lj. Jonke, »Dikcionar« Adama Patačića, Rad JAZU, 1949, 275. • A. Jembrih, Tragom kulturne i književne baštine znamenitih pl. Patačića, Gazophylacium, 9(2004) 1–2.

I. Mandušić