Pepelko, Ivica

Pepelko, Ivica, skladatelj i pjevač (Bistrinci kraj Belišća, 24. X. 1944). Osnovnu školu završio u Budinščini, srednju ekonomsku u Zaboku. Diplomirao 1965. na Višoj ekonomskoj školi u Zagrebu. Od 1952. živio u Hrvatskome zagorju, a od 2003. živi u Varaždinu. Radio je u nekoliko zagorskih poduzeća (Poljoprivredna zadruga Hrašćina, Naprijed Jakopec Zlatar Bistrica, Centar za odgoj i obrazovanje Zajezda). Bio je glavni urednik zlatarskoga općinskog lista Naša komuna (1972–80) i dopisnik Glasa Hrvatskoga zagorja, Večernjega lista i Vjesnika. Glazbom se intenzivnije počeo baviti 1969. osnovavši u Konjščini ansambl »Lepi dečki«, za koji je skladao sve pjesme. Sastav je bio vrlo popularan i djelovao je do 1983. God. 1998. objavljen je album Najlepše popevke koji je okupio njihove najpopularnije pjesme (Plači srce, Kada dođe mjesec maj, Da l’ se zmisliš, Ja sam sebi tebe zbral, Tisuću krijesnica i dr.). Pepelko je samostalno izdao 12 nosača zvuka, a u posljednjih nekoliko godina jedan je od najizvođenijih kajkavskih pjevača zabavne glazbe (pjesme Kad procvatu jabuke, Rane 90-e, Čuvajte nam uspomene, Fala ti Bože za ovaj dan, Bit’ će bolje, Ljubice male, Kaj vu duši). Od 2000. nastupa na Festivalu kajkavskih popevki u Krapini (Veseli smo Zagorci, 2004; Vsi sme mi kajkavci, 2008, s Gordanom Ivanjek). Jedan je od osnivača Zagorskoga glazbenog festivala Krijesnica (1997), kojemu je pet godina bio i umjetnički ravnatelj. Uređivao je i vodio nekoliko zabavnih emisija na lokalnim radijskim postajama i televiziji (na Radiju Hrvatsko zagorje Krapina emisiju Zagorska krijesnica, na Radiju Kaj Pjesma i tambura te Popevke i štikleci na Varaždinskoj televiziji, na kojoj je vodio emisiju Domačija). Napisao je preko 500 skladbi, surađuje s mnogobrojnim hrvatskim izvođačima zabavne i narodne glazbe. Autor je zbirke pjesama Kaj vu duši (2009), bavi se slikanjem u tehnici ulja na platnu i izradbom drvenih skulptura. Sudjeluje u mnogobrojnim humanitarnim akcijama, u sklopu kojih održava i koncerte. Autor je glazbe za kanadski film Stolen Path (2015), snimljen po romanu Moć zemlje J. Matka.

R.