Pergošić, Ivanuš

Ivanuš Pergošić, Decretum koteroga je Verbeci Ištvan dijački popisal, Nedelišće 1574.

Pergošić, Ivanuš (Ivan), prevoditelj i pravni pisac (? Mikulinci, oko 1521. ili 1522 – Varaždin, prije 8. III. 1592). O njegovu životu i školovanju postoji malo podataka. Na osnovi krakovskih sveučilišnih matrikula iz 1567. pretpostavlja se da je boravio na tamošnjem sveučilištu. God. 1564. tri je mjeseca bio ravnatelj gradske škole u Zagrebu, a u Varaždinu je 1581. obnašao službu gradskoga i županijskoga bilježnika. U povijesti hrvatskoga tiskarstva zabilježen je kao autor prve kajkavske tiskane knjige. U Nedelišću u tiskari putujućega tiskara Rudolfa Hoffhaltera, kojega je Juraj Zrinski pozvao iz Donje Lendave, 1574. dao je tiskati Decretum koteroga je Verbeci Ištvan dijački popisal, prijevod zbirke srednjovjekovnoga građanskog i javnog prava koje je vrijedilo u Zemljama Krune sv. Stjepana, pa tako i u Slavoniji, koju je pod naslovom Tripartitum, u tri dijela sastavio ugarski pravnik István Werbőzcy i objavio na latinskome 1517, a na mađarski preveo Vörös Balázs 1565. U prvome dijelu (134 tituluša, poglavlja) govori se o plemstvu i plemićkim pravima, o bračnome imovinskom pravu, obiteljskome pravu, cijenama nekretnina i pokretnina te o mjerama. Drugi dio (86 tituluša) govori o zakonima, statutima, običajima i privilegijima te pečatima i sudskim postupcima, a treći dio (36 tituluša) o posebnim pravima u Hrvatskoj, Slavoniji, Dalmaciji i Erdelju. Prevodeći djelo na kajkavski, Pergošić se koristio trima jezičnim inačicama: manje kajkavskom, više kajkavskom i štokavsko-čakavskom, što dokazuje da je bio svjestan jezične simbioze kajkavskoga, čakavskoga i štokavskoga na imanju Zrinskih. Kao temeljna normativna knjiga, Decretum obiluje pravnim novotvorenicama, što svjedoči o izgradnji kajkavske terminologije i administrativnoga funkcionalnog stila već od druge polovice XVI. st. U Ugarskoj, Hrvatskoj i Erdelju bio je na snazi sve do pojave austrijskoga Građanskog zakonika 1853 (npr. Krapinski zapisnici za 1575. i 1576. referiraju se na Decretum). God. 2003. objavljeni su pretisak i kritičko izdanje, koje je priredio Zvonimir Bartolić. Pergošić je 1587, u Manliusovoj tiskari u Varaždinu, objavio predgovore i posvetna pisma Erazma Roterdamskoga na latinskome jeziku (Praefationes et epistolae dedicatoriae... Desiderii Erasmi Rotterodami). God. 2024, u povodu 450. obljetnice tiskanja Decretuma, u Varaždinu i Ludbregu, u organizaciji HAZU, Zavoda za lingvistička istraživanja i Zavoda za znanstveni rad u Varaždinu, održan je znanstveni skup Četiri i pol stoljeća kajkavske pismenosti, a u Krapini 23. znanstveni skup Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća, u organizaciji udruge Muži zagorskog srca i Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo Krapina.

LIT.: V. Putanec, Porijeklo moslavačkih Pergošića i povezano s tim porijeklo kajkavskog pisca Ivana Pergošića, u: Čazma u prošlosti i danas: 1226–1976 (zbornik radova), Čazma 1979. • isti, Jezik »Dekretuma« (1574) Ivana Pergošića, Hrvatski dijalektološki zbornik, 1982, 6. • A. Jembrih, Ivan Manlius prvi tiskar Varaždina (1586–1587), Kaj, 19(1986) 3. • Z. Bartolić, Hrvatska tiskara u Nedelišću u doba Zrinskih, u: I. Pergošić, Decretum 1574: hrvatski kajkavski editio princeps, Čakovec 2003. • A. Jembrih, Pergošićev Erazmo Rotterdamski u Varaždinu (1587.), Kairos, 8(2014) 1.

A. Jembrih