Plitvica

Plitvica, rijeka, desni pritok Drave; duga oko 68,5 km, površina porječja približno 270 km² (u donjem toku, uz rijeku Dravu i Bednju nema jasne razvodnice). Ima peripanonski kišno-snježni protočni režim: primarni je maksimum u prosincu i sekundarni u ožujku ili travnju, dok je primarni minimum u kolovozu ili srpnju i sekundarni u siječnju ili veljači. Hidrološke postaje: Kneginec Donji (slijevna površina 125 km², prosječni protok 0,84 m³/s) i Vidovićev Mlin. Plitvica izvire u sjeveroistočnim brežuljcima Maceljskoga gorja (u nastavcima Ravne gore), u dolu podno Vinica brega, na približno 260 m nadmorske visine kao povremeni tok. Teče uglavnom na jugoistok između brežuljaka s kojih prima kratke pritoke te ima bujično obilježje otjecanja s velikim varijacijama protoka. Kraj Cerja Tužnoga izlazi iz pobrđa, mijenja smjer i otječe kao stalna nizinska tekućica sljedećih 50-ak km toka dravskom ravnicom na istok, usporedno s Dravom u koju se ulijeva nedaleko od Velikoga Bukovca, malo uzvodnije od ušća Bednje, na približno 136,5 m nadmorske visine. U tome dijelu prima nekoliko desnoobalnih pritoka s Varaždinsko-topličkoga gorja i lijevoobalnih nizinskih pritoka izrazito maloga pada. Zbog bujičnoga brdskog dijela porječja i maloga pada u dravskoj nizini Plitvica je redovito plavila, a u završnome dijelu toka visoke vode Plitvice miješale su se s visokim vodama Bednje. Plitvica je stoga velikim dijelom regulirana, a 30 km od ušća spojena je s Dravom rasteretnim kanalom, kojim se odvode velike vode Plitvice izravno u Dravu, a oterećuje nizvodni dio toka u koji se propušta najviše oko 2 m³/s.

D. Orešić