Poznanovec

dvorac Poznanovec

dvorac Poznanovec

tlocrt dvorca Poznanovec

Poznanovec, naselje u sastavu općine Bedekovčina; 887 stanovnika. Smješten je u dolini rijeke Krapine; veći dio naselja je uz cestu Bedekovčina–Zlatar Bistrica, a pojedini zaseoci i sjeverno od ceste. Na zapadnome rubu spojen je s naseljem Lug Poznanovečki (659 stanovnika). Posjed Poznanovec prvi se put spominje 1548. kao dio imanja Sutinsko u darovnici kojom Ivan Forčić mlađi poklanja svojoj sestri dio posjeda. Vjerojatno je on sagradio kuću ili majur (alodij) u Poznanovcu i tako formirao zasebno imanje. Nakon Forčićeve smrti posjed postaje vlasništvo obitelji Gregorijanec, koja ga parcijalno rasprodaje. Nakon što se promijenilo više vlasnika, 1682. Poznanovec postaje vlasništvo Petra Prašinskoga, čija se obitelj javlja u Hrvatskoj potkraj XVI. st., a ženidbom Petrove unuke Maksimilijane vlasnik Poznanovca (Sutinskoga i Marije Bistrice) postaje Petar Troilo Sermage. Današnji dvorac (kuriju) u Poznanovcu podignuo je vjerojatno njegov sin Petar IV. Ivan Nepomuk, oženjen groficom Josipom Keglević, a dovršio ga njihov sin Henrik Sermage. God. 1851. grof Oton Sermage prodao je dvorac Adolfu Ritteru, koji je uredio perivoj, vodio uzorno gospodarstvo i proizvode prodavao u Zagrebu. Posljednji vlasnici Poznanovca, Draga Ritter i njezina djeca Greta i Nikola, tragično su izgubili živote za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Dvorac Poznanovec građen je u kasnobaroknome, klasicističkom stilu, tlocrta u obliku slova »U« s kratkim krilima. Prizemlje se koristilo u gospodarske svrhe, potkrovlje za stanovanje posluge, a na prvome katu bilo je nanizano jedanaest soba. U središnjem rizalitu smještena je glavna dvorana. Pročelja dvorca raščlanjena su horizontalnim, plitko istaknutim jednostavno profiliranim trakama, kao i okviri oko prozora. Nekad se dvorcu pristupalo s juga alejom jablanova, koja je bila postavljena u osi glavnoga pročelja. Graditeljski sklop, osim dvorca, obuhvaćao je i gospodarske zgrade, štale, žitnicu te kukuružnjak. Osim perivoja s jezerom, imao je ribnjak, voćnjak, vrt te oranžeriju. Uništen je nakon Drugoga svjetskog rata, kad je inventar raznesen, a u dvorcu smještena farma pilića. Usprkos popravljenu krovištu, dvorac je danas prazan i ruševan. Naselje se razvijalo uz dvorac, a osobito nakon izgradnje željezničke pruge (1886). Osnovna škola, danas područna škola (četiri razreda) škole iz Bedekovčine, otvorena je 1910. Vatrogasno društvo osnovano je 1925, a 1928. dobiva svoj dom. Izgradnja pruge (do 1955. poznanovečka stanica nazivala se Sutinske toplice) potaknula je i razvoj industrije u mjestu. Tvornica obuće (danas → Inkop d.d.) počinje raditi već 1919, mlin se otvara 1926, a razvijaju se i obrtne radionice pa Poznanovec nakon Drugoga svjetskog rata postaje važan centar rada, u kojemu se, osim domaćega, zapošljava i stanovništvo iz okolnih naselja. Poljoprivrednu tradiciju gospodarstva grofa Rittera nastavlja Poljoprivredna zadruga. Po projektu arhitekta Željka Nestića 2018. sagrađena je nova crkva, posvećena Ivanu Pavlu II.

LIT.: E. Laszowski, Sutinsko i Poznanovec, Hrvatska prošlost, 4(1943).

M. Klemenčić