Ptuj

Ptuj, grad u sjeveroistočnoj Sloveniji, na rijeci Dravi; 18 291 stanovnik. Ubraja se u najstarije slovenske gradove. Područje Ptuja bilo je naseljeno već u prapovijesno doba. Na mjestu keltskoga naselja Rimljani su poč. I. st. podignuli utvrđeno naselje Poetovio, strateško vojno uporište u sastavu rimske provincije Panonije, na vojnoj cesti što je iz rimskoga dijela Podunavlja vodila u sjevernu Italiju. Grad su 452. opljačkali Huni, a prije 577. uništili Avari i Slaveni. Obnovili su ga Franci 796. tijekom ratova s Avarima. Pod franačkome vlašću naselje je ostalo do 843, kad je postalo dijelom istočnoga područja franačke države, tj. srednjovjekovne Njemačke. Od 977. do 1555. bilo je središte salzburškoga vlastelinstva u Dravskome polju. Salzburški su ministerijali do kraja XII. st. pomaknuli istočnu granicu ptujskoga vlastelinstva do sadašnje slovensko-hrvatske granice. Prve privilegije Ptuj je dobio oko 1250, a status grada 1376. God. 1555. bio je uključen u habsburšku Štajersku te je postao važno mjesto za opskrbu i obranu podravske Vojne krajine. Ostavši u doba merkantilizma i izgradnje željeznice izvan novoga prometnog smjera Beč–Trst, sačuvao je značenje trgovačkoga središta za širu okolicu. U XIX. st. imao je većinsko njemačko stanovništvo, koje je uglavnom iseljeno nakon 1945. Nakon Drugoga svjetskog rata razvila se prerađivačka industrija, u kojoj su radili i mnogobrojni radnici iz Hrvatskoga zagorja (Cvetlin, Bednja, Klenovnik, Višnjica, Donja Voća), čija su se djeca uglavnom rađala u ptujskome rodilištu, a nakon završene osnovne škole dobivala stipendije za školovanje u Ptuju ili Mariboru. Danas je Ptuj najpoznatiji slovenski karnevalski grad. Veći dio središta grada zaštićen je kao spomenička baština. Od srednjovjekovnih građevina ističu se crkva sv. Jurja, izgrađena oko 1130, pregrađena u XV. st., burg te minoritski i dominikanski samostani, u kojima su smještene zbirke Pokrajinskoga muzeja (lapidarij, zbirke arheologije, namještaja i dr.). U gradu su industrija metalnih proizvoda, peradarska farma i klaonica, poljoprivredni kombinat s vinarijom te kupališne i lječilišne terme. Nizvodno od grada je Ptujsko jezero, nastalo izgradnjom brane i hidroelektrana Formin. Oko 15 km jugozapadno od grada nalazi se Ptujska Gora s gotičkom crkvom, središnjim marijanskim svetištem štajerskoga područja, gdje se svake godine održava zajedničko slovensko-hrvatsko hodočašće.

B. Brezinščak Bagola