Rattkay, Adam Benedikt

Rattkay, Adam Benedikt, senjski i modruški biskup (Veliki Tabor, 1678. ili 1679 – Stenjevec, danas Zagreb, 18. VII. 1717). Rođen najvjerojatnije u Velikome Taboru u braku Sigismunda II. Rattkaya (o. 1660 – 1702), pukovnika đurđevačke krajine i kapetana koprivničkih konjanika, i Ane Kristine Erdődy. Studij teologije završio 1703. na isusovačkome kolegiju kapucinskoga samostana u Bologni i iste godine služio mladu misu u Varaždinu, nakon čega je postao kapelan, a potom i župnik u Stenjevcu. Župom je uglavnom upravljao preko zamjenika jer je često boravio na svojim imanjima Đurđevcu, Kalinovcu i Belcu. God. 1706. sklopio je ugovor s Jurjem Erdődyjem o gradu Belcu, a 1707. nudio tetku Petru Kegleviću na kupnju posjed Kalinovec, no 1711. prepustio ga je varaždinskim isusovcima. U izvorima se od 1707. spominje kao imenovani senjski biskup, iako je do 1711. i dalje obavljao svećeničku službu u Stenjevcu. Senjskim biskupom imenovan je i posvećen 1712. Najveća mu je zasluga obnavljanje senjske katedrale, koju je i posvetio 1714. Iste je godine u Karlobagu posvetio kapucinsku crkvu i župnu crkvu sv. Karla Boromejskoga. Premda krhka zdravlja, redovito je obilazio područja svoje biskupije. U sukobu koji je izbio u Lici između crkvenih i civilnih vlasti, svećenika biskupije i kapucina, katolika i pravoslavaca te između starih katolika i onih koji su s islama prešli na kršćanstvo, uspješno je posredovao te ga riješio mirnim putem. U Perušiću je 1714. pod njegovim predsjedanjem održana sinoda ličko-krbavskoga klera koja je donijela niz zaključaka o vladanju svećenika i vjernika te o uređenju crkava. God. 1716. kratko je boravio u Zagrebu, a do kraja života najčešće u Stenjevcu, s povremenim odlascima u Veliki Tabor, Belec i na druge svoje posjede, većinu kojih je postupno prodao ili založio, među ostalima i Leskovec i Belec.

LIT.: J. Frančišković, Senjski biskupi iz XVIII. stoljeća, Bogoslovska smotra, 22(1934) 2. • A. Gulin, Povijest obitelji Rattkay: genealoška studija i izvori (1400‒1793), Zagreb 1995. •I. Jukić, U sjeni hrvatske pragmatičke sankcije, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU, 26(2008).

B. Čičko