Remetinec

župna crkva Blažene Djevice Marije Kraljice Svete krunice sa samostanom

župna crkva Blažene Djevice Marije Kraljice Svete krunice

župna crkva Blažene Djevice Marije Kraljice Svete krunice

Remetinec, naselje u sastavu grada Novoga Marofa, sjeverozapadno od upravnoga središta, u Varaždinskoj županiji; 1351 stanovnik. Smjestio se na sjeveroistočnim obroncima Ivanščice. Prvi se put spominje 1467. u pismu slavonskoga bana i vlasnika grebenskoga posjeda Ivana Vitovca papi Pavlu II., u kojem ga poziva da za crkvu i samostan u Remetincu podijeli hodočasnicima i pokornicima određene oproste, na što je papa pozitivno odgovorio. Iako se u literaturi najčešće navodi da je izgradnja franjevačkoga samostanskog sklopa u Remetincu vezana uz I. Vitovca, odnosno hercega Ivaniša Korvina, koji ga je dovršio, postoje i druga mišljenja o početcima prisutnosti franjevaca u Remetincu. B. A. Krčelić navodi da su franjevci ondje preuzeli samostan premonstranata, Toma Kovačević drži da su se franjevci smjestili u prethodnu nastambu viteškoga reda templara, Ivan Kukuljević Sakcinski i E. Laszowski zaključuju da su u Remetincu nekada bili ivanovci. Oko samostana razvilo se trgovište, kojemu je vlasnik grebenskoga posjeda Baltazar Batthyány 1490. dao posebne povlastice. U Remetincu su franjevci ostali sve do polovice XVI. st., kada ih je odande prognala trajna opasnost od Osmanlija. Ponovno su se vratili nakon gotovo stogodišnjega izbivanja, a sklop samostana obnovili su nakon osmanlijskih pustošenja 1646–57. Juraj Erdődy i njegova žena Elizabeta Batthyány. Ukidanjem franjevačkoga reda, za reformi Josipa II., 1789. utemeljena je župa Remetinec, a nekadašnja samostanska crkva postala je župnom crkvom Blažene Djevice Marije Kraljice Sv. krunice. Crkva je jednobrodna barokizirana kasnogotička građevina, s izduženim poligonalnim svetištem poduprtim potpornjima. Uz brod se nalazi barokna bočna kapela sv. Antuna, a uza svetište su sakristija i zvonik. Niski gotički trijumfalni luk dijeli brod, svođen mrežastim svodom od svetišta, svođenoga zvjezdastim svodom. Na tavanu vidljiva je fragmentarno očuvana konstrukcija višega svoda. Na zaglavnim su kamenovima uklesani grbovi grofova Celjskih, gospodara Grebengrada Hermanovića de Greben i Batthyánya. Kapelu je 1704. dao podignuti Baltazar II. Patačić kao obiteljsku grobnicu za sebe i svoju obitelj. Cijela unutrašnjost, zajedno s pročelnim zidom kapele na kojem je obiteljski grb Patačića, urešena je štukaturom, djelom Johanna Antona Quadrija. Oko središnjega, ovalnoga svodnog medaljona te obodom svoda i po zidovima oblikovan je niz manjih i većih kartuša, unutrašnjost kojih je oslikana motivima iz života sv. Antuna. Barokni oltar sv. Antuna s kraja XVII. st. nosi sliku Ivana Gornera iz 1803. Na nadgrobnim pločama obitelji Patačić uklesane su godine 1722. i 1817. Crkva je više puta popravljana i obnavljana, a za sanacije 1910. stari je oltar zamijenjen današnjim neogotičkim. Stari oltar crkvi su 1669. darovali Nikola Makar i njegova supruga Ana Marija Jurčin, a u njega je bio umetnut krilni gotički oltar s kipom Majke Božje s Isusom i likovima četrdeset drugih svetaca, za koji se pretpostavlja da je nastao oko 1470. Oltar iznimne spomeničke vrijednosti danas se čuva u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu. U brodu ispred zida svetišta oltari su Sv. križa i sv. Franje Asiškoga iz prve polovice XVIII. st., a uz sjeverni zid je propovjedaonica (1708–10), vrstan pavlinski rad. Među inventarom crkve ističu se još barokne korske klupe te orgulje s oznakama historicizma, rad Josipa Brandla iz 1913. U remetinečkome samostanu djelovale su franjevačka filozofska škola (1699–1702, 1715–18, 1721–25, 1727–31, 1749–50), škola moralnoga mudroslovlja (1704–05, 1733–35, 1746–48, 1750–68) i škola crkvenoga govorništva (1780–83). U župi Remetinec, kao i u ostalim župama Zagrebačke (nad)biskupije, osnivana su i djelovala različita pobožna društva i bratovštine. Najstarija Bratovština Sv. krunice Blažene Djevice Marije utemeljena je u Remetincu 1657, a djelovala je sve do ukinuća samostana. Značajna je uloga Remetinca kao hodočasničkoga mjesta, što se odrazilo na popularnosti nabožne sličice s prikazom samostana i crkve, koju je potkraj XVIII. st. za Bratovštinu Sv. krunice izradio austrijski bakrorezac Johann Veit Kauperz. Uz cestu od Remetinca prema Novome Marofu nalazi se pil Majke Božje s djetetom, rad nepoznata kipara s početka XVIII. st. Prva škola u naselju utemeljena je 1859, a od 2011. djeluje nova područna osnovna škola. DVD Remetinec utemeljen je 1958, a KUD Remetinec 2010.

LIT.: A. Košćak, Remetinec i Oštrice pod okriljem čudotvorne Majke Božje Čiselske, Zagreb–Remetinec 1998. • Patačići od Zajezde i crkva u Remetincu (zbornik radova), Zagreb–Novi Marof–Remetinec 2006.

A. Kaniški i R.