ribolov, sportski

ribolovna škola, 2015, Športsko ribolovno društvo »Šaran«, Zaprešić

ribolov, sportski, sportska grana u kojoj se natjecatelji pridržavaju ribolovnih propisa i sportske ribolovne etike. Početak organiziranoga ribolova vezan je uz osnivanje Prvoga općeg hrvatskog društva za gajenje lova i ribolova u Zagrebu (1891). Prvo isključivo ribolovno društvo utemeljeno je u Zagrebu 1893. pod nazivom Zagrebački ribarski klub (1894. preimenovan u Zagrebačko ribarsko društvo). Po njegovu uzoru i ostali ribolovci u tome dijelu Austro-Ugarske Monarhije započeli su osnivati svoja ribarska društva, što je dovelo do utemeljenja Saveza športskih ribarskih organizacija Kraljevine SHS u Zagrebu 1926. Ozakonjeno ribarstvo umnogome je pripomoglo razvoju mrijestilišta, uređenju obala riječnih korita te je unaprjeđivalo ribarstvo uopće, posebno sportski ribolov. Da bi se bolje zaštitile vode i ribe, odnosno da bi se spriječio krivolov, osnovan je Savez ribarskih društava Savske banovine 1935. u Zagrebu. Uz kraće prekide zbog ratnih događanja, rad Saveza proteže se do današnjih dana, ali pod nazivom Hrvatski športsko ribolovni savez. U njegovu okviru danas djeluju savezi za pojedine županije; područje Hrvatskoga zagorja obuhvaćaju savezi Krapinsko-zagorske, Varaždinske i Zagrebačke županije. Športsko ribolovni savez Krapinsko-zagorske županije okuplja šesnaest redovnih (Zabok, Oroslavje, Mali Tabor, Budinščina, Krapina, Pregrada, Sveti Križ Začretje, Konjščina, Donja Stubica, Đurmanec, Hum na Sutli, Lug Zabočki, Dubrava Zabočka, Bedekovčina, Lobor, Veliko Trgovišće) i tri pridružena društva (Đurmanec, Stubičke Toplice, Klanjec), Športsko ribolovni savez Varaždinske županije okuplja šest društava na području Zagorja (Ljubešćica, Ivanec, Novi Marof, Varaždinske Toplice, Trakošćan, Vinica), a Športsko ribolovni savez Zagrebačke županije četiri društva na području Zagorja (dva društva Zaprešić, Brdovec, Savski Marof). Najdulju tradiciju među njima imaju športska ribolovna društva »Novi Marof« (1941), »Jezera« iz Bedekovčine (1949), »Pastrva« iz Donje Stubice (1953), »Ivanec« (1956), »Zabok« (1957) i »Šaran« iz Zaprešića (1958).

Većina ribolovnih društava, svako na svojemu području, gospodari odnosno vodi brigu o zatvorenim vodama, rijekama, rječicama i potocima. Ribom su bogate zagorske rijeke Krapina, Sutla, Bednja, Toplica, Horvatska, Krapinčica, Erpenjčica, Plitvica, Voća, Bistrica i Bednjica, dok se među jezerima bogatim ribom ističu Bedekovčanska jezera (Bajeri), Konjščinski i Ivanečki bajeri, Zajarki kraj Zaprešića te Trakošćansko jezero. Na rijekama se najviše love podust, klen, mrena, deverika, uklija, šaran, štuka, smuđ i som, a na jezerima šaran, amur, štuka, smuđ, deverika, linjak, žutooka, pastrvski grgeč i som.

Gotovo svako društvo organizira klupsko natjecanje, kup ili memorijalni kup. Redovito se održavaju kvalifikacije za završnicu kupa, a nekoliko vrsnih natjecatelja mlađega uzrasta natječe se u hrvatskoj reprezentaciji na europskim i svjetskim natjecanjima (Dominik Dugorepec, Matija Kraševac, Marko Car, Vanja Dominko, Marko Šafranec i dr.).

S. Tršinski i R.