Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo, najveća država staroga vijeka na Sredozemlju. Vrhunac moći doživjela je od I. st. pr. Kr. do V. st. Razvila se tijekom druge polovice I. tisućljeća pr. Kr. od malenoga seoskog naselja (Roma) na obali rijeke Tibera. Po tradiciji, grad Rim osnovan je 1. IV. 753. pr. Kr., a Romul je bio prvi kralj rimske države. Sedmoga kralja Tarkvinija Ohologa svrgnulo je plemstvo (509. pr. Kr.) i stvorilo republikanski ustroj izbornih dužnosnika koji su se mijenjali svake godine. Postupnim širenjem na sve veće područje Apeninskoga poluotoka u III. st. rimska je država poduzela odlučujući korak u osvajanju prekomorskih zemalja (Sicilija 241. pr. Kr., Sardinija i Korzika 238. pr. Kr., dio Hispanije 197. pr. Kr., sjeverna Afrika 146. pr. Kr. itd.).

Potkraj III. i početkom II. st. pr. Kr. Rimljani su ratovali protiv plemena i naroda s istočne jadranske obale te ih počeli podvrgavati svojoj vlasti. Prvi izvjesni prolaz rimske vojske područjem Tauriska i Norika zbio se 171/170. pr. Kr., kad su pljačkali i palili te u ropstvo odveli velik broj ljudi. God. 129. pr. Kr. Rimljani ratuju protiv Tauriska, Japoda i Histra, a vojni pohod nastavljaju i 115. pr. Kr. Proces zauzimanja toga teritorija bio je završen Oktavijanovim osvajanjima 35–33. pr. Kr. te priključivanjem Noričkoga Kraljevstva rimskoj državi 16. pr. Kr. U značajnom središtu provincije Panonije Ptuju (Poetovio) Rimljani su podignuli vojni logor, u kojem su sjedište imale Augustova VIII. legija i Geminova XIII. legija. Između 103. i 106. god. naselje je dobilo status rimske kolonije i novo ime po caru Trajanu (colonia Ulpia Traiana Poetovio). Veći dio Hrvatskoga zagorja bio je od početka II. st. uključen zajedno s Ptujem u rimsku provinciju Gornju Panoniju, a nakon Dioklecijanovih reformi (297) u provinciju Savsku Panoniju, sa sjedištem u Sisku (Siscia). Preostali dio Zagorja, južno i istočno od rijeke Krapine, koji je vjerojatno potpadao pod andautonijski ager (Šćitarjevo kraj Zagreba), ostao je dio Savske Panonije. U doba cara Marka Aurelija (161–180) započeli su prodori germanskih Markomana na područje Rimskoga Carstva, kad je započelo gospodarsko propadanje i preobrazba rimskih provincija, što se očituje, među ostalim, i u podizanju brojnih naselja na zaklonjenim položajima. Početkom IV. st. ptujska je općina potpala pod Sredozemni Norik, pod kojim je ostala sve do propasti rimske vlasti u tome dijelu Panonije, u doba velike seobe naroda i gotskoga zauzimanja Panonije potkraj V. st.

K. Filipec