Šaban, Đuro

Đuro Šaban, Mi sme tu navek, Zagreb 1993.

Šaban, Đuro (Jura Stubičanec), pravnik, publicist, pjesnik i kulturni djelatnik (Karlovac, 27. III. 1933 – Zagreb, 29. IV. 2000). Osnovnu školu završio je u Karlovcu, II. mušku gimnaziju u Zagrebu, gdje je 1956. i diplomirao na Pravnome fakultetu. Radio je kao pravnik, a od 1963. kao direktor Zadruge likovnih umjetnika Hrvatske – LIKUM. Bavio se novinarstvom i organizacijskim poslovima na brojnim festivalima (Zagrebfest, Muzički biennale Zagreb, Pulski filmski festival), a od 1978. do umirovljenja 1988. obnašao dužnost organizacijskoga direktora Svjetskoga festivala animiranoga filma – Animafest Zagreb. Aktivno se bavio i vaterpolom u zagrebačkome klubu Medveščak (1949–56). Poeziju piše od 1970, uglavnom na kajkavštini. Prvi su mu uglazbljeni stihovi izvedeni na Festivalu kajkavske popevke u Krapini 1970. pod pseudonimom Jura Stubičanec kao posveta obitelji s očeve strane koja je podrijetlom iz Donje Stubice. Sljedeća dva desetljeća njegove su stihove uglazbili mnogobrojni skladatelji (Arsen Dedić, Pero Gotovac, Alfi Kabiljo, Marija Radić, Nikica Kalogjera, Zvonko Špišić), a najveći je uspjeh postigao pjesmom Mi smo tu navek na glazbu → Vilibalda Čakleca, s kojom je pobijedio na krapinskome festivalu 1971. Uz D. Britvića najnagrađivaniji je tekstopisac Festivala, a tekstovi pjesama Angeluš, Lehka nojca, Spi, Katarinčice, Kaplu, kaplu leta obilježili su zlatno doba Festivala 1970-ih i 1980-ih. Refren Se prolazi, si prolaze / Zagorec pak ne iz pjesme Mi smo tu navek za svoj su moto u Domovinskome ratu uzeli pripadnici 103. zagorske brigade. U vlastitoj je nakladi objavio dvije zbirke pjesama: Popevke (1974) i Mi sme tu navek (1993), a suautor je i dviju pjesničko-grafičkih mapa: Kajkavske popevke (1973) i Kolobarium letnomesečni (1983). Povodom 75. obljetnice rođenja Croatia Records objavila mu je 2008. autorski album Kajkavske popevke s izborom ponajboljih stihova, a Donja Stubica jedan od gradskih parkova nazvala je njegovim imenom.

LIT.: V. Horvatić-Gmaz, Kajkavska lira Jure Stubičanca, Hrvatsko zagorje, 5(1999) 2. • ista, Lehka nojca Juri Stubičancu, Stubički glasnik, (2000) 10.

V. Horvatić-Gmaz