Selišćević, Stjepan

Stjepan Selišćević, XVII–XVIII. st.; Nadbiskupski dvor, Zagreb

Selišćević, Stjepan (Želišćević, Sellisschevich de Gazka), biskup (Malo Trgovišće, danas Tuheljske Toplice, 1637 – Zagreb, 1. IV. 1703). Kao pripadnik plemićke obitelji, školovao se u Ugarskoj i Zagrebu te pohađao zagrebačko sjemenište i bečki kolegij. Od 1661. bio je zagrebački kanonik, a 1663–67. rektor Ilirsko-ugarskoga kolegija u Bologni. God. 1670. postao je kalnički, a 1676. bekšinski arhiđakon. Kao nuncij hrvatsko-slavonskoga kraljevstva boravio je 1670. u Beču u diplomatskome izaslanstvu u doba Zrinsko-frankapanske urote. U ime Zagrebačkoga kaptola sudjelovao je 1681. u radu Požunskoga sabora, a 1685. istaknuo se u borbi protiv Osmanlija kraj Osijeka kao vođa kaptolskoga banderija. Kao zagrebački biskup od 1694, pridonio je proširenju svoje biskupije na župe Požeškoga kotara te je rješavao poteškoće s doseljenim pravoslavnim Vlasima, a od 1693. djelovao je i kao banski namjesnik. Zapažena je i njegova graditeljska djelatnost; pobrinuo se za popravak i uređenje zagrebačkih gradskih zidina, biskupskih rezidencija u Ivancu, Dubravi, Gradcu i Lupoglavu te kuća u Varaždinu. U pavlinskome samostanu u Čakovcu i u crkvi u Ivaniću podignuo je nove oltare, a 1695. naručio je izradbu propovjedaonice u zagrebačkoj katedrali. U katedralnoj riznici čuva se kazula s njegovim grbom i srebrni svijećnjak.

LIT.: A. Sekulić, Stjepan Selišćević / Želišćević od Gacke: biskup i junak (1694–1703), Crkva u svijetu, 29(1994) 2. • Zagrebački biskupi i nadbiskupi, Zagreb 1995.

I. Mandušić