Štimac, Josip
Štimac, Josip, prosvjetni i kulturni djelatnik (Carevdar kraj Križevaca, 23. VII. 1922 – Desinić, 20. VI. 2003). Podrijetlom iz građanske obitelji, pohađao je klasičnu gimnaziju u Varaždinu i Zagrebu, gdje je 1941. završio i Učiteljsku školu. Uoči Drugoga svjetskog rata zaposlio se kao učitelj u Desiniću, gdje je ostao do 1943, kada je stupio u partizane. Bio je politički komesar bataljuna (koristio se ratnim imenom Učo). Do 1946. bio je u vojnoj službi, potom se zaposlio u Ministarstvu industrije kao načelnik Odjela za stručno školstvo. God. 1948. zaposlio se u Ministarstvu prosvjete, radio je kao prosvjetni instruktor, a 1949. postao je direktor zagrebačkoga »Varijetea«. Zbog sukoba s nadređenima 1956. otišao je u Carevdar, gdje je bio ravnatelj osmogodišnje škole. Kraće vrijeme radio je u različitim općinskim službama, a 1962. postao je tajnik Instituta za historiju radničkoga pokreta na čelu kojega je tada bio F. Tuđman. Potkraj 1971. ponovno se vratio u Desinić, gdje je aktivno sudjelovao u životu lokalne zajednice. God. 1975. bio je inicijator i jedan od osnivača Društva »Veliki Tabor«, s ciljem revitalizacije dvorca. U dvorcu je organizirao brojne izložbe, likovne kolonije, koncerte, recitale, mačevalačke turnire, sokolarenje i priredbe zrakoplovnih organizacija (paraglajderi, balonaši, mali avioni, motorni zmajevi), te ga tako približio posjetiteljima promovirajući njegovu kulturno-povijesnu vrijednost. Njegovom zaslugom 1985. osnovan je Zavičajni muzej općine Pregrada koji je smješten u prostore Velikoga Tabora. Bio je jedan od urednika kataloga izložbe koja je 1993, u suradnji s Hrvatskim povijesnim muzejom, organizirana u Taboru – Ratkaji Velikotaborski u hrvatskoj povijesti i kulturi: 1502–1793. Zaslužan je za očuvanje Velikoga Tabora od veće propasti i urušavanja u vremenu društvene nebrige, iako su izvedeni građevinski zahvati nerijetko nailazili na kritiku konzervatora i muzealaca. Bio je član Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja«, sa zmajskim predikatom Zmaj Taborgradski. U okviru Udruge hrvatskih ratnih veterana zalagao se za pomirenje pripadnika različitih postrojbi iz Drugoga svjetskog rata. Uzgojio je jednu od najvećih zbirki kaktusa u Hrvatskoj.
LIT.: I. Balagović, Josip Štimac Učo – Zmaj Taborgradski, Hrvatsko zagorje 19(2013) 1–2.
B. Brezinščak Bagola i R.