Strahinjščica
Strahinjščica i Maceljska gora
Strahinjščica (Strahinčica, Strahinščica, Strahinjčica), gorski hrbat u sjeverozapadnome dijelu Hrvatskoga zagorja, a pripada nizu Koštrunov breg–Kuna gora–Strahinjščica–Ivanščica. Pruža se pravcem zapad–istok u duljini od oko 10 km, a kako je naglašeno izdužena, najveća joj širina ne prelazi 3 km. Orografski gledano, čini ju niz izduženih uzvišenja s uskim grebenima i izrazito strmim sjevernim i južnim padinama. Niz čine (od zapada prema istoku): Brezovica (581 m)–Slon (445 m)–Gorjak (678 m)–Strahinjščica (vrh Sušec, 846 m)–Sekolje (738 m). Vrh Sušec (846 m) ujedno je najviši vrh. Iako ovaj niz čini jedinstvenu morfografsku cjelinu, uzvišenje Brezovica često se navodi i kao zasebno uzvišenje jer ju od ostatka Strahinjščice odvajaju probojnice rijeka Krapinčice i Žutnice. Osim glavnoga niza Strahinjščice, južno se pruža niži sekundarni niz Križankov vrh (484 m)–Vrban (444 m)–Mala gora (486 m), a međusobno ih odvaja kotlina Strahinja i doline Vnučice i Lipje. Na mjestu proboja rijeke Krapinčice kroz južni paralelni niz smjestio se grad Krapina, a ondje se nalazi i poznato paleontološko i arheološko nalazište Hušnjakovo, koje je još 1948. proglašeno prvim paleontološkim spomenikom prirode u Hrvatskoj. Drugi sekundarni niz Straža (401 m) –Belaš (438 m)–Turmek (544 m) pruža se sjeverno od Strahinjščice, a od nje je odvojen dolinama Žutnice i Presečine. Jezgru Strahinjščice izgrađuju stijene srednjotrijske starosti. Prevladavaju dolomiti i dolomitizirani vapnenci te dijabaz. Oko trijaske jezgre nalaze se naslage oligocenske i miocenske starosti, u kojima prevladavaju pijesci, pješčenjaci, glinenci i lapori. Postanak Strahinjščice veže se uz tektonsko izdizanje duž uzdužnih rasjeda. Za oblikovanje reljefa najvažniji su padinski i fluviodenudacijski procesi kojima su nastale jaruge, klizišta, proluvijalne plavine, strme doline i probojnice. Zbog karbonatnih stijena u podlozi, mjestimice se razvija fluviokrški i krški reljef. Krške forme slabije su zastupane. Najprepoznatljivije su strme stijene i kameni stupovi, a poznato je i nekoliko špilja. Najpoznatija je Vilina špilja, koja se nalazi sjeveroistočno od vrha Slon (445 m). Na geomorfološke procese na Strahinjščici velik utjecaj ima i čovjek. Od više kamenoloma, najveći je Gorjak na sjevernoj strani Strahinjščice. Središnji niz uglavnom je prekriven šumama hrasta i bukve, dok su u širem prostoru, uz šumu, zastupane i livade te poljoprivredne površine i naselja. Strahinjščica ima velik planinarski značaj. Prva planinarska staza markirana je još 1892. Danas postoji više planinarskih staza te planinarska kuća na visini od 618 m.
N. Bočić