Sutla

Sutla, u Zelenjaku

izvor Sutle

Sutla (slovenski Sotla), granična rijeka između Hrvatske i Slovenije, povijesna zapadna granica Zagorja koja, međutim, nikad nije bila prepreka kontaktima žitelja s obiju obala; prvi lijevi pritok Save u Hrvatskoj; duga 91 km, od toga 89 km graničnih (zbog odstupanja današnjega toka od ranijega, kojim je utvrđena granica); površina porječja 581 km², od toga 130 km² u Hrvatskoj. Podrijetlo naziva nije posve razjašnjeno: oblik je antičkoga naziva (možda Santula ili Sontula) ili izvedenica od sutina, kajkavski sutjeska, no ni jedno nije znanstveno potvrđeno. Ima peripanonski kišno-snježni protočni režim; u godišnjem hodu srednjih mjesečnih protoka primarni je maksimum u prosincu i sekundarni u ožujku, dok je primarni minimum u kolovozu i sekundarni u veljači. Aktivne hidrološke postaje: Bratkovec i Zelenjak. Prosječni je godišnji protok pri ušću (slovenska postaja Rakovec, 8 km od ušća) oko 9,3 m³/s. Veće pritoke prima samo s desne, slovenske strane. Izvire na južnim obroncima Maceljskoga gorja, na hrvatsko-slovenskoj granici, ispod vrha Prevoj (714 m), na 640 m visine. Povremeni izvor ograđen je kamenjem te je postavljena informativna ploča (postavio Zavod za gozdove Slovenije); pristup markiranim planinarskim stazama sa slovenske i hrvatske strane. Od izvora otječe najprije prema jugu do graničnoga prijelaza Lupinjak, zatim nastavlja otjecati na zapad do ušća Ločnice južno do Rogaške Slatine, a otud na jug te se kraj Drenja Brdovečkoga ulijeva u Savu na 134 m visine.

Dolina Sutle izrazito je kompozitna, s nizom proširenja i suženja; posebno se ističe sutjeska Zelenjak u srednjem dijelu toka. Brdski pritoci bujičnih obilježja glavni su uzrok poplava (uglavnom s hrvatske strane), a i Sutla ima takva obilježja. U naplavnoj ravni visoka je voda temeljnica, pa prevladavaju travnjaci, dijelom zamočvareni (čretovi). Regulacijski radovi izvedeni su na kraćim odsjecima, posebno u vezi s gradnjom željezničke pruge Savski Marof–Kumrovec–Stranje koja uzvodno do Harine Zlake prolazi dolinom Sutle. Izvedbom radova zaustavljeno je plavljenje na hrvatskoj strani od željezničke pruge Ljubljana–Zagreb do Čemehovca. U kratkome potezu prije ušća podignut je jedini nasip uz Sutlu, uz lijevu obalu, radi obrane naselja Ključ Brdovečki i Drenje Brdovečko. Uzvodno od ušća Mestinjščice, nekadašnje → Sutlansko jezero pomagalo je zaštiti od poplava. Znatni dijelovi toka i doline Sutle ostali su očuvani od pretjeranih hidrotehničkih zahvata, a dijelovi su zaštićeni: Kozjanski regionalni park na slovenskoj strani obuhvaća sutlansku dolinu od Podčetrtka do kraja sutjeske Zelenjak, a na hrvatskoj je strani sutjeska Zelenjak dio značajnoga krajobraza. U donjemu dijelu toka na slovenskoj strani zaštićeni su vlažni i močvarni travnjaci Jovsi kao park prirode. Sva ta područja dio su mreže Natura 2000. Na području općine Zagorska Sela i slovenske općine Podčetrtek 2005. osnovana je turistička zona »Sutla–dolina zdravlja«. Sutla je bogata ribama, poznata po velikim štukama, šaranu, somu, klenu, mreni i drugim vrstama.

D. Orešić