Sveti Ivan Zelina

Sveti Ivan Zelina, grad i sjedište gradske uprave u Prigorju, u Zagrebačkoj županiji, oko 32 km sjeveroistočno od Zagreba; 2583 stanovnika (14 602 na upravnome području). Leži na sjeveroistočnim padinama Medvednice, uz cestu Zagreb–Varaždin. Barokna župna crkva sv. Ivana Krstitelja (XVIII. st.) podignuta je na mjestu starije građevine. Grad posjeduje termalno kupalište i zavičajni muzej (osnovan 1988). U okolici su ruševine srednjovjekovnih utvrda (Zelingrad, Kuzoljgrad, Blaguša, Rakovec). Od poljoprivrednih grana ističe se vinogradarstvo (izložba vinâ sjeverozapadne Hrvatske). Razvijene su drvna, kemijska i tekstilna industrija. Od 1970. organizira se Smotra dječjega kajkavskog pjesništva »Dragutin Domjanić« u okviru Festivala »KAJ v Zelini«.

Prapovijesni arheološki nalazi (gradina kraj Orešja Donjega) svjedoče o ranoj naseljenosti toga područja. Iz rimskoga doba potječu ostatci ceste koja je povezivala Sisak (Siscia) s Ptujem (Poetovio). Posjed Zelina spominje se već u XII. st., kada se nalazio na području županije Moravečke (comitatus Morauche). God. 1200. i 1201. izvori bilježe i crkvu sv. Ivana Krstitelja. Nakon što je 1328. ban Mikac Mihaljević dodijelio Zelini povlastice slobodnoga kraljevskog trgovišta, naselje se razvijalo kao važno središte trgovine i obrta. U kasnome srednjem vijeku te poslije, nakon XV. st., posjedima u zelinskome kraju upravljalo je više velikaških obitelji (Bykchele, Kerecsény, Patačić). U XVI. st., zbog osmanske opasnosti, naselje je stagniralo, a ponovni rast započeo je u XVII. st. U prvoj polovici XIX. st. u gradu ojačao je hrvatski narodni preporod, a od druge polovice istoga stoljeća razvija se kao važno kulturno (1887. otvorena čitaonica), upravno (kotar) te trgovačko i obrtničko središte. Iako se ni po jednoj zemljopisnoj podjeli ne smatra dijelom Hrvatskoga zagorja, manji dijelovi širega zelinskog područja, napose zelinske općine iz razdoblja 1962–92, u povijesnome, crkvenome (proštenjarska crkva Sveta tri kralja u Kominu u sastavu župe Bisag) ili etnografskome (selo Bedenica) smislu usko su povezani s obližnjim zagorskim krajevima, pa se katkad s njima i poistovjećuju.

M. Klemenčić