Szabo, Gjuro
Szabo, Gjuro, konzervator, muzeolog i povjesničar (Novska, 3. II. 1875 – Zagreb, 2. V. 1943). Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Zagrebu. Završivši studij germanistike u Beču (1896), radio je u gimnazijama u Senju, Osijeku, Bjelovaru i Zagrebu. God. 1910. u Beču, Nürnbergu i Pragu specijalizirao se iz konzervacije i restauracije povijesnih i umjetničkih spomenika. Na temelju radova o srednjovjekovnoj Slavoniji 1911. postao je tajnikom Zemaljskoga povjerenstva za čuvanje spomenika u Hrvatskoj i Slavoniji, osnovanoga njegovim zauzimanjem. Na tom je položaju utjecao na primjenu suvremenih načela konzervacije. Bio je ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu 1919–26, te Muzeja grada Zagreba 1928–43. Dopisni član JAZU-a postao je 1936. Objavio je više od 230 radova iz toponomastike, povijesti, povijesti umjetnosti, muzeologije i konzervatorstva, a pretežito se bavio spomenicima sjevernoga dijela Hrvatske. Znanstvenim i publicističkim radovima održavao je zanimanje za spomenike kao kulturnu baštinu u doba kada njihovo čuvanje nije imalo čvrste zakonske okvire. Kao jedan od utemeljitelja konzervatorske službe u Hrvatskoj, osobito se zauzimao za evidentiranje spomeničke baštine Hrvatskoga zagorja. Sustavno je započeo obilaziti spomenike, po vlastitu iskazu »od sela do sela, od crkve do crkve, od dvora do dvora, od gradine do druge gradine«. Na terenu prikupljena zapažanja objavio je u Vjesniku Hrvatskoga arheološkoga društva:Inventarizacija spomenika kotara Klanjec i Pregrada (1912), Spomenici kotara Krapina i Zlatar (1913–14) i Spomenici kotara Ivanec (1915–19), u kojima djela baroknoga razdoblja predstavlja sa znatno više razumijevanja od prethodnika. Ti radovi bili su osnova stručno-putopisne knjige Kroz Hrvatsko zagorje (1939), koja je jedno od njegovih glavnih djela, ujedno i jedna od klasičnih i opetovano citiranih regionalnih monografija. Svoje opsežno znanje o burgovima objavio je u knjizi Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji (1920), u kojoj je obradio i sjeverozapadne hrvatske krajeve. Mnogobrojne je tekstove popratio fotografijama koje je sam snimio.
LIT.: A. Horvat, U povodu osamdesetogodišnjice rođenja prof. Gjure Szaboa: 3. II. 1875. – 2. V. 1943., Bulletin JAZU, 4(1956) 9–10. • T. Stahuljak, Gjuro Szabo – djelo jednog života, Zagreb 1995. • J. Marević (ur.), Gjuro Szabo u hrvatskoj kulturi (zbornik radova), Velika Gorica–Novska 2010.
R.