Taborsko

Taborsko, dio naselja Hum na Sutli u sjeverozapadnome dijelu Hrvatskoga zagorja. Nalazi se na Marijinu brijegu iznad tvornice stakla Vetropack Straža. Najznačajniji arhitektonski spomenik je župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije (Majka Božja Taborska). Župa Taborsko spominje se prvi put 1334, ali tada se kao župna crkva navodi današnja kapela sv. Vida, smještena podno utvrde Vrbovec. Ondje je u srednjem vijeku bilo središte Vrbovečkoga arhiđakonata, koji se protezao uskim pojasom uz rijeku Sutlu. Kapela Majke Božje Taborske izgrađena je u XV. st. u gotičkome stilu, a tijekom XVII. i XVIII. st. proširena je te je dobila barokni izgled i inventar. Župnom crkvom postala je 1679, kada se prvi put i spominje u dokumentima, što je odraz promjena koje su nastale kada se središte događanja premjestilo iz utvrđenoga grada Vrbovca u Mali Tabor. U početku je bila jednostavna jednobrodna crkva koja je završavala poligonalnim svetištem nadsvođenim zvjezdastim svodom, sa zvonikom iznad ulaza. U XVIII. st. sa svake je strane dograđena barokna kapelica, a masivni toranj dobio je baroknu kapu. Nakon dogradnji, crkva je dobila tlocrt u obliku križa. Gotičko-barokni arhitektonski izgled u unutrašnjosti skladno nadopunjuju pet baroknih oltara, propovjedaonica (1742) i orgulje. Zidne slike u starijoj su literaturi pripisane A. J. Lerchingeru, međutim, novijim istraživanjima njegovo se autorstvo dovodi u pitanje. Glavni oltar, postavljen 1748, donacija je grofa Ivana Josipa Rattkaya. U crkvi su grobovi velikaških obitelji Rattkay, Benčić i Vukmanić. Zgrada župnoga dvora, od kojega do crkve vodi natkriveno stubište, izgrađena je u posljednjem desetljeću XVIII. st. na mjestu drvene kurije iz XVII. st. Jednostavna je jednokatna građevina u tlocrtu pravokutna oblika, s kasnobaroknim elementima sačuvanim u unutrašnjosti. U podnožju brežuljka na kojemu je crkva podignut je 1932. zidani poklonac s kipom Gospe Lurdske. U niši je kameni kip Marije s Djetetom na polumjesecu iz približno 1680. U Taborskome se nalazi i samostan Družbe sestara Naše Gospe. Osnovna škola u blizini crkve započela je s radom 1841; danas djeluje u školskoj zgradi izgrađenoj 1860. kao područna škola u sastavu Osnovne škole Viktora Kovačića Hum na Sutli.

LIT.: Krapinsko-zagorska županija – Umjetnička topografija Hrvatske, 4, Zagreb 2008.

B. Brezinščak Bagola