Tepčina špica
Tepčina špica, ostatci utvrde na istoimenu vrhu (642 m nadmorske visine) u sjevernome dijelu Medvednice, iznad sela Karivaroš kraj Gornje Stubice. U povijesnim izvorima nema podataka koji bi sa sigurnošću uputili na graditelje i vrijeme izgradnje utvrde, kao i na njezinu propast. Pretpostavlja se da je to bila kasnoantička ili ranosrednjovjekovna utvrda, podignuta za kontrolu nedalekoga puta, koji je iz današnjega Ptuja vodio preko prijevoja Laz na Medvednici do Andautonije i dalje do Siska, odnosno plemićki grad (burg), koji su za zaštitu svojega zagorskog veleposjeda mogli sagraditi pripadnici ugarskoga roda Aka nakon provale Tatara u Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo 1241–42. Iako se danas od utvrde raspoznaju tek ostatci bedema uklopljenoga u zemljani nasip na jugozapadnome rubu ravnjaka, te zidovi kružne građevine na omanjemu humku na jugoistočnoj strani lokaliteta, temeljem konfiguracije terena može se uočiti da je to bila dugačka i uska utvrda ovalnoga tlocrta, koja se sastojala od jezgre i vanjske utvrde. Oko 50 m istočnije nalazili su se ostatci crkve Svetih apostola, koji su bili vidljivi još 1950.
LIT.: B. Gušić, Medvednica: planinarski vodič, Zagreb 1924. • V. Sokol, Kasnoantičko i ranosrednjovjekovno razdoblje, u: Zagreb prije Zagreba (katalog izložbe), Zagreb 1994. • M. Buchberger, Tajna Tepčine špice na Medvednici, Hrvatski planinar, 90(1998) 7–8.
K. Regan