tirolski drvorezbari

Josef Obletter, Pietà, župna crkva sv. Martina Biskupa, Varaždinske Toplice

tirolski drvorezbari, majstori udruženi u drvorezbarskim radionicama u Tirolu; javljaju se već u srednjem vijeku, a procvat su doživjeli u razdoblju kasne gotike izradbom vrsnih krilnih oltara i skulptura. Tradicija se prenosila generacijama, a nekoliko obitelji tvore čitave drvorezbarske dinastije, koje su u početcima rezbarile utilitarne predmete, a svoj su umjetnički izričaj zadobile izradbom figura svetaca za lokalne crkve u XVII. st. Tijekom XVIII. st. drvorezbari su svetačke kipove izrađivali po narudžbama i izvozili izvan granica Tirola. U XIX. st. Tirol je postao priznati centar sakralne skulpture na području cijele Austro-Ugarske Monarhije. Zbog pomanjkanja domaćih radionica, a zahvaljujući dobromu glasu, djela brojnih tirolskih drvorezbara dospijevala su potkraj XIX. i početkom XX. st. u crkve Hrvatskoga zagorja. Ondje su zamjenjivala dotrajale ili uništene žrtvenike i kipove ili su bila naručivana za novopodignute ili obnovljene crkve i kapele. Među sakralnom skulpturom i oltarnom arhitekturom posebna su skupina drveni polikromirani retabli koji potječu iz drvorezbarskih radionica u južnotirolskome Grödenu. Istaknutiji su primjeri neogotički oltari i kipovi radionice Insam i Prinoth u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Zajezdi, reljef Presvetoga Trojstva i kipovi Srca Isusova i Marijina u župnoj crkvi Presvetoga Trojstva u Krapinskim Toplicama. Ferdinand Prinoth izradio je kipove svetaca na bočnim oltarima franjevačke crkve sv. Katarine u Krapini, a Josef Obletter autor je kipa Srca Isusova u župnoj crkvi Uzvišenja Svetoga križa u Svetome Križu Začretju, te kipova Srca Isusova i Marijina, sv. Antuna i sv. Terezije u župnoj crkvi sv. Martina u Varaždinskim Toplicama. Kipovi Majke Božje na glavnome oltaru župne crkve Presvetoga Trojstva u Donjoj Stubici i u župnoj crkvi sv. Ane u Loboru rad su Ferdinanda Stuflessera, a kipove svetaca na oltarima župne crkve sv. Petra u Prišlinu izradio je Alois Moroder. Josef Rifesser autor je Marijinih kipova u župnoj crkvi sv. Katarine u Zagorskim Selima. Bočne oltare s kipovima u župnoj crkvi sv. Nikole u Krapini, glavni oltar u kapeli Presvetoga Srca Isusova u Velikoj Vesi (Lepajcima), oltare i pojedinačne kipove u župnoj crkvi sv. Marije Magdalene u Ivancu izradio je Josef Runggaldier. Konrad Skasa autor je bočnoga oltara sv. Josipa u župnoj crkvi sv. Nikole u Krapini. Zbog kvalitetne izradbe i polikromacije, tirolski oltari i kipovi većinom su sačuvani u izvornome obliku.

LIT.: I. Kraševac, Tirolska sakralna skulptura i oltari na prijelazu 19. u 20. stoljeće u sjevernoj Hrvatskoj, Anali Galerije Antuna Augustinčića, 26(2006). • ista, Sakralna skulptura i oltarna arhitektura 19. stoljeća, u: Krapinsko-zagorska županija – Umjetnička topografija Hrvatske, 4, Zagreb 2008.

I. Kraševac