trgovište

trgovište, manje srednjovjekovno naselje pod vlašću plemića ili velikaša, koje se u izvorima iz XIV. st. isprva latinski nazivalo libera villa i forum, a od početka XV. st. nadalje isključivo oppidum. Poticaj za nastanak trgovišta razvoj je robno-novčanih odnosa potkraj XIV. i početkom XV. st., koji je omogućio pretvaranje naturalnih davanja u novčana, što je pak za posljedicu imalo ukidanje alodijalnih gospodarstava te stvaranje velikoga broja trgovišta, razvoj kojih su potpomagali i vlastelini. Iako je u Hrvatskome zagorju oblikovanje trgovišta započelo još u XIV. st., većina ih je taj status dosegnula tek u XV. st. Ponajviše su se razvila na važnijim cestovnim smjerovima, nedaleko od utvrđenih feudalnih sjedišta vlastelinstva, a rjeđe u podnožju vlastelinskih utvrda kao njihova podgrađa (Krapina, Donja Stubica, Varaždinske Toplice). Iako je agrarna djelatnost stanovništva prevladavala, zahvaljujući privilegijima dodijeljenima tijekom XIV, XV. i XVI. st., došlo je i do značajnoga razvoja trgovine i obrta. To su bila naselja s jednostavnom urbanom strukturom, koju je najčešće činila jedna ulica te na nju poprečno postavljen i blago izmaknut manji ulični tržni prostor, najčešće ljevkasta oblika, formiran ispred župne crkve, glavnoga žarišta naselja. Dok je Krapina kao sjedište Zagorske grofovije u doba vladavine Celjskih i Vitovaca od 1399. do 1488. uspjela dosegnuti razvojni stupanj grada (civitas) s novim urbanim elementima (hospital, gradski bedemi), zagorska trgovišta smještena na prometnicama pod Ivanščicom i Medvednicom taj su status izgubila tijekom XVI. st. zbog skretanja glavnih trgovačkih putova između Ugarske i Jadranskoga mora na prometne smjerove kroz Štajersku i Kranjsku. Povlašteni položaj njihovih stanovnika bio je u svemu izjednačen s položajem kmetova. U zapadnome dijelu Zagorja, zbog blizine štajersko-kranjskih trgovačkih tokova, kao nova trgovišta u XVI. st. razvijaju se Pregrada, Krapinske Toplice, Sveti Križ Začretje te dijelom Prišlin i Kostelska Purga, dok su Krapina i Donja Stubica dobile gradske bedeme za svoju zaštitu. Po vremenu nastanka, na području Hrvatskoga zagorja kao trgovišta spominju se Krapina (1347), Varaždinske Toplice (1385), Ivanec (1396), Kamenica (1435), Batina (1447), Klenovec Humski (prva polovica XV. st.), Hrašćina (prva polovica XV. st.), Madžarevo (prva polovica XV. st.), Trakošćan (prva polovica XV. st.), Klanjec (1463), Selnica ili Konjščina (1474), Vinica (1477), Lobor (1483), Oštrc ili Sveti Martin (1483), Belec ili Sveti Juraj (1483), Lepoglava (1483), Bisag (1488), Bistrica ili Marija Bistrica (1496), Lobor (1496), Remetinec kraj Novoga Marofa (druga polovica XV. st.), Sveti Petar ili Petrijanec (kraj XV/početak XVI. st.), Donja Stubica (1545), Krapinske Toplice (1588) i Pregrada (1596).

LIT.: N. Budak, Gradovi Varaždinske županije u srednjem vijeku, Zagreb–Koprivnica 1994. • R. Vučetić, Funkcionalna i povijesna obilježja gradskih naselja u Zagorju. u: Povijest, baština i kultura Krapinsko-zagorske županije, Krapina 2007. • D. Jelaš, Tipologija srednjovjekovnih gradskih naselja u donjem međurječju Drave i Save, Povijesni zbornik, 4(2012) 5.

K. Regan