Tuhelj (naselje)

župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, XIV–XIX. st.

župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, XIV–XIX. st.

tlocrt župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije

Tuhelj, naselje i općinsko središte u zapadnome dijelu Zagorja, podno Cesargradske gore, sjeverno od Klanjca; 195 stanovnika. Leži na 158 m apsolutne visine, uz cestu koja dolinom Horvatske vodi prema Desiniću. Stanovništvo se bavi ponajviše poljodjelstvom, vinogradarstvom i stočarstvom, a razvijene su obrtne djelatnosti i trgovina. Naselje je poznato po izletničkome turizmu (Terme Tuhelj).

Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije jednobrodna je kasnogotička građevina, više puta pregrađivana. Sagrađena je u drugoj polovici XIV. st., kao i svetište, njezin najstariji dio. Svetište podupire pet kontrafora, a uz glavno pročelje nalazi se kasnobarokni zvonik sa satom. Ulazna su vrata od kovana željeza (1805), s bujnim baroknim geometrijskim i biljnim motivima te monogramima Marije i Isusa u krugovima. Do 1960-ih u unutrašnjosti je stajao vrijedan namještaj iz XVII–XIX. st. (barokni oltari, rokoko crkveno posuđe, klasicistička propovjedaonica), koji je 1969. zbog trošnosti zamijenjen novim. U svetištu je i veliko brončano Raspeće, rad A. Augustinčića (1942). Orgulje datiraju iz 1897. S vanjske strane crkve kipovi su Tužnoga Krista i Žalosne Gospe (Pietà). Crkva je obnovljena 2001, Lurdska špilja podignuta je 2008. povodom 150. obljetnice Marijina ukazanja u Lourdesu. Na brijegu iznad staroga groblja nalazi se kapela sv. Josipa (1721; oltar podignut 1733), poznata po svojem masivnom tornju sa zvonom iz 1922.

Začetci školstva sežu u XVIII. st., a prva škola službeno je otvorena 1847; nova školska zgrada sagrađena je 1890, a 1922. otvorena je prva čitaonica. Današnja zgrada Osnovne škole Lijepa naša Tuhelj izgrađena je 1982. Društveni život mjesta obogatilo je osnivanje pjevačkog društva »Naša lipa« 1920. i glazbenoga limenog društva »Lipa« 1927; današnji KUD »Naša lipa« djeluje od 1998; suorganizator je manifestacije → Zlatna lipa Tuhlja. God. 1928. osnovana je podružnica sarajevskoga Hrvatskoga kulturnog društva »Napredak«. Danas su u naselju aktivni i DVD (1906, obnovljen 1983), lovačka udruga »Srndač« (1946), kuburaške udruge »Gromovi Zagorja« (1998) i »Munja« (2004) te Sportsko društvo Tuhelj (2000).

U srednjem vijeku Tuhelj je pripadao vlastelinstvu Cesargrad. Prvi pisani spomen naselja i župe zabilježen je u ispravi iz 1403, u presudi sudca Adama Uska. U popisu župa Tuhelj se prvi put spominje 1501; sve do regulacije župa u Zagrebačkoj biskupiji 1789. tuheljska župa obuhvaćala je gotovo cjelokupno područje današnje župe Klanjec. Uz župnu crkvu, razvilo se i manje trgovište, u kojem su se održavali sajmovi. U XIX. st. Tuhelj je postao i upravnim središtem.

D. Njegač