Velika Erpenja
župna crkva Sveta tri kralja, XVII–XIX. st.
župna crkva Sv. tri kralja, XVII–XIX st.
unutrašnjost župne crkve Sveta tri kralja, XVII–XIX. st.
Velika Erpenja, naselje u sastavu općine Veliko Trgovišće, sjeverozapadno od upravnoga središta; 83 stanovnika. Smješteno u dolini rijeke Horvatske. Regulacijom župa 1789, stara župa sv. Jurja na Jezeru je smanjena i otcijepljen joj je sjeveroistočni dio, od kojega je stvorena nova župa Sveta tri kralja u Velikoj Erpenji . Na vrhu brijega iznad doline nalazi se župna crkva Sveta tri kralja, koju je 1650. dao podignuti grof Emerik Erdődy. Do 1789, kada je župa osnovana, bila je filijalna kapela župe sv. Jurja na Jezeru. Crkva ima pravokutan brod koji je šiljatim slavolukom odvojen od izdužena svetišta poligonalnoga zaključka. Sa sjeverne strane svetišta su pravokutna sakristija i nad njom oratorij. Zapadno od broda je pjevalište svođeno češkom kapom. Brod i svetište svođeni su bačvasto sa susvodnicama, koje su duboko radijalno usječene nad zaključkom. Početkom XIX. st. dograđeno je kasnobarokno-klasicističko pročelje s vitkim zvonikom i polukružnim portalom. Crkva je primjer uporabe gotičkoga stila u srednjoeuropskome baroku XVII. st. koji se očituje u oblikovanju svodova i prozora s mrežištem srcolikih oblika. U obnovi (oko 1868) dobiva novi inventar. Svetište krasi tabernakul-oltar, uz koji stoje barokni kipovi sv. Blaža i sv. Nikole (sredina XVIII. st.). U brodu su četiri pobočna oltara i propovjedaonica. Svetište je 1848. oslikao Ioannes Decortis. Orgulje u crkvi najvjerojatnije su djelo slovenskoga graditelja Petra Rumpela (1847). Sa sjeverozapadne strane crkve je župni dvor, izgrađen 1840-ih, visoka pravokutna prizemnica s ulazom na kraćoj, južnoj strani okrenutoj crkvi. Na raskrižjima cesta prema Velikoj Erpenji i na groblju podno crkve drvena su pučka raspela limenih ili drvenih krovića iz druge polovice XIX. ili s početka XX. st. Na blagoj uzvisini je kurija Velika Erpenja, prizemnica tlocrta u obliku slova »L« s glavnim južnim krilom. Pripadala je obiteljima Erdődy i Sladović. U kući pored župnoga dvora od 1842. djelovala je pučka škola, koju je osnovao župnik T. Gajdek; kasnije preseljena u Dubrovčan. Na vanjskome zidu crkve Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja« postavila je spomen-ploče T. Gajdeku i Justini Mihanović, majci pjesnika A. Mihanovića koja je ondje pokopana. Uz crkvu je uređeno i spomen-područje Hrvatskoj majci (1997–99): pozornica s kipom Majka i dijete Ive Kerdića (legalni odljev originala iz 1914). Od 1998. tamo se održava proslava Majčina dana.
A. Kaniški