Vinagora

panorama

župna crkva sv. Marije od Pohoda, XVIII. st.

unutrašnjost župne crkve sv. Marije od Pohoda, XVIII. st.

Vinagora, naselje u sastavu grada Pregrade, zapadno od upravnoga središta; 32 stanovnika. Smješteno je na reljefno istaknutome, ali prostorno ograničenome terenu i zbijeno podno crkve. Sjedište je istoimene župe koja okuplja desetak okolnih sela, utemeljene 1789. izdvajanjem iz župe Desinić. Osnovna škola (danas područno odjeljenje Osnovne škole Đure Prejca iz Desinića) izgrađena je 1858. i obnovljena 1986. DVD je osnovan 1931, a vatrogasni dom izgrađen 1975. Kuburaško društvo utemeljeno je 1993. Na vrhu brijega (404 m nadmorske visine) smještena je barokna proštenjarska (od 1789. župna) crkva sv. Marije od Pohoda. Na istome se mjestu nalazilo starije svetište s Marijinim kipom još u XVI. st. Oko kipa podignuli su grofovi Rattkay zidanu kapelicu koja se spominje 1639. kao filijala župe Desinić. Crkvu je 1713. posvetio senjski biskup Adam Rattkay, o čemu svjedoči natpis ugrađen u lijevi stupac trijumfalnoga luka. Zvonik kroz koji se ulazi u crkvu prigrađen je 1725. Oko crkve je izgrađen cinktor, koji na glavnome zapadnom ulazu ima dvije kule unutar kojih su kapele, građene oko 1790, a arkade s unutrašnje strane dovršene su 1840. Cinktor je građen na visokim kamenim temeljima, koji su zbog nagiba terena poduprti masivnim kamenim kontraforima. Na istočnoj je strani još jedan ulaz u cinktor. Na pravokutan brod crkve nastavlja se izduljeno poligonalno svetište, uže od broda. Brodu je s obiju strana prigrađena po jedna kapela (desna sv. Valentina i lijeva Presvetoga Trojstva), poligonalno zaključena, tako da cjelina ima oblik križnoga tlocrta. Svetište je svođeno križno-bačvasto, kao i brod koji je svodnim poljima podijeljen na dva traveja. U prvome traveju ugrađeno je pjevalište poligonalne tlocrtne osnove. Sa sjeverne strane svetištu je prigrađena sakristija trapezoidnoga tlocrta. Zidne slike na svodu i zidovima svetišta, nastale 1764–68, posvećene su temama iz Marijina života. Glavni oltar nastao je 1770–75, a komponiran je oko niše u kojoj stoji najvredniji predmet svetišta, gotički kip Marije s Djetetom, nastao između 1500. i 1510. Oltar je dao pozlatiti grof Ladislav Rattkay. Uza stijenu s trijumfalnim lukom smješteni su kasnobarokni oltari Svih svetih i Sveta tri kralja (oko 1830) s klasicističkim motivima. U desnoj pobočnoj kapeli barokni je oltar sv. Valentina, a u lijevoj Presvetoga Trojstva iz 1779. Propovjedaonica s klasicističkim girlandama izrađena je 1805. Zvona su lijevali majstori Elias Sambrack (1607), Conrad Schneider (1716) i Caspar Balthasar Schneider (1773). S istočne vanjske strane cinktora, tvoreći djelomično njegov sastavni dio, nalazi se župni dvor, izgrađen 1858. Od 1935. u Vinagori su boravile časne sestre kćeri milosrđa, a za Drugoga svjetskog rata u samostanu su držale sirotište. Samostan su napustile 2006. Starije raspelo s čipkastim limenim krovićem, na vrhu kojega je limeni pijevac, postavljeno je u podnožju puta za Vinagoru.

LIT.: A. Horvat, Pregled spomenika kulture općine Pregrada, Kaj, 18(1985) 2–3. • Krapinsko-zagorska županija – Umjetnička topografija Hrvatske, 4, Zagreb 2008.

G. Krizmanić