Zagorka

logotip tvornice, keramička pločica

Zagorka, ciglana i tvornica proizvoda od gline u Bedekovčini. Jedna je od najstarijih i najpoznatijih zagorskih tvornica. Utemeljili su ju zagrebački graditelj Ferdo Stejskal i njegov brat Ernest. Kao sirovina korišteni su glina i kvarcni pijesak iz okolice, a izgradnji tvornice pogodavala je i blizina željezničke pruge, izgrađene 1886, uz koju je i smještena. S radom je započela 1889, a zapošljavala je uglavnom domaće stanovništvo, u početku oko 300 radnika. God. 1892. prešla je u vlasništvo Wienerberger Ziegelfabrik iz Beča, a 1918. preuzela ju je Hrvatska eskomptna banka te je nastavila rad kao Zagorka d.d. sa sjedištem u Zagrebu; proizvodila je širok asortiman opeke i crijepa te vatrostalne i kiselootporne materijale. Do izbijanja Drugoga svjetskog rata većinski vlasnik tvornice bio je → Armin Schreiner, poduzetnik, a njegov sin Ferdo bio je direktor. Nakon Drugoga svjetskog rata nastavljena je proizvodnja u društvenome vlasništvu; provedena je modernizacija pogona, opreme i proizvodnje te potaknut osnutak drugih poduzeća: 1958. utemeljeno je Građevinsko-metalno poduzeće, koje se s vremenom i samo podijelilo na građevinsko-stolarsko poduzeće Bor i metalsko poduzeće Vental. U skladu s tadašnjim načinom organizacije poslovanja, Zagorka je 1963–71. poslovala udruženo s Jugokeramikom iz Zaprešića, a potom opet samostalno. God. 1980. imala je 850 zaposlenih. God. 1990. podijeljena je na tri poduzeća i potom je privatizirana. Tvornica opeke i crijepa 1996. postala je vlasništvo austrijske tvrtke Tondach, koja je obustavila proizvodnju opeke i nastavila proizvodnju crijepa pod nazivom Tondach Hrvatska d.o.o. Proizvodnja je, međutim, opadala od 2008, a 2013. je obustavljena. Pogon keramike prešao je u vlasništvo domaćih poduzetnika te pod nazivom Zagorka PGM d.d. proizvodi ukrasno-uporabnu keramiku, a obnavlja i proizvodnju vatrostalnih materijala. Poduzeće za proizvodnju vatrostalnih proizvoda preuzela je domaća tvrtka Kodrić-Silex, koja je smanjila i naposljetku obustavila proizvodnju, a zemljište i objekte prodala tvrtki Tondach Hrvatska d.o.o. Povijesna zgrada ciglane vrijedan je primjer industrijske arhitekture, jer je najstarija građevina toga tipa u Hrvatskoj. Jezgru čine zgrada stare ciglane (trokatne građevine pravokutna tlocrta, sagrađene od opeke), tvornički dimnjak i zgrade skladišta. U interijeru su očuvane stare peći.

M. Klemenčić