Zagorska magistrala

Zagorska magistrala, popularni naziv za brzu cestu od Zagreba preko Krapine prema Ptuju koja prolazi kroz Hrvatsko zagorje, a u širem je smislu bila dio cestovnoga smjera Graz–Maribor–Zagreb–srednji Jadran. Od mosta na Krapini kod Zaprešića do hrvatsko-slovenske granice cesta je dugačka 57,5 km. Izgradnja je počela 1960, dionica do Krapine puštena je u promet 1964, do hrvatsko-slovenske granice 1970, a do Ptuja 1972. Pod istim se nazivom podrazumijevao i odvojak od Gubaševa preko Klanjca do Kumrovca, duljine 23 km, pušten u promet 1962. Idejni i glavni projekt izrađen je u Inženjerskome projektnom zavodu u Zagrebu, a radove su izvele inženjerijske jedinice JNA. Trasa ceste izvedena je uglavnom izvan naseljenih mjesta, a u dolini Krapine uglavnom po zaštitnome nasipu rijeke. Širina kolnika s bankinama iznosi 10 m; najveći su objekti na cesti vijadukti Krapina I (240 m) i Krapina II (210 m). Kada je izgrađena, bila je jedna od najmodernijih cesta u Jugoslaviji. Zagorska magistrala snažno je pridonijela cestovnomu povezivanju Zagorja sa Zagrebom. Pojedine dionice Zagorske magistrale iskorištene su za izgradnju autoceste Zagreb–Macelj (2007). God 2013. obnovljena je dionica Zaprešić–Zabok.

M. Klemenčić